Test Crnom Gorom

Crnom Gorom Test

test 456

Stravični prizori dolaze iz grada Buča kod Kijeva, koji su ukrajinske snage oslobodile od ruske okupacije, tvrde Ukrajinci. Grad su oslobodile ukrajinske snage nakon &scaron;to je postao popri&scaron;te te&scaron;kih borbi.
Savjetnik ukrajinskog ministra vanjskih poslova Anton Gera&scaron;čenko na Twitteru je objavio video razorene Buče koja je gotovo potpuno sravnjena sa zemljom.
"Buča je prije mjesec dana bila predivno, moderno kijevsko predgrađe", napisao je Gera&scaron;čenko na Twitteru i dodao:
"Buča danas &ndash; bombardovana i spaljena, kuće opljačkane ili sravnjene sa zemljom, mlade porodice pobijene, mu&scaron;karci nestali, žene silovane", napisao je Gere&scaron;čenko.
Anatolij Fedoruk, gradonačelnik Buče, rekao je za AFP da je grad već pokopao 280 ljudi u masovnu grobnicu.
"Neki od ubijenih imali su samo 14 godina. Svi ti ljudi su ubijeni, ustrijeljeni u potiljak", rekao je Fedoruk.
Mnoga tijela imala su bijele trake "kako bi pokazali da su nenaoružani", rekao je.
Tijela razbacana po putu
Snimke objavljene na dru&scaron;tvenim mrežama pokazuju vi&scaron;e tijela na ulicama grada. AFP javlja da su u jednoj ulici pronađena tijela najmanje 20 mu&scaron;karaca u civilnoj odjeći nakon &scaron;to su ukrajinske snage preuzele grad od Rusa.
Agencija izvje&scaron;tava da su jednom od ubijenih mu&scaron;karaca bile vezane ruke, a tijela su razbacana po nekoliko stotina metara puta. Uzrok smrti nije odmah bio jasan, iako barem jedna osoba ima veliku ranu na glavi.
Ukrajinski paso&scaron; bio je uz jedno tijelo. Svi su mu&scaron;karci bili u zimskim kaputima, cipelama ili čizmama.
<blockquote class="twitter-tweet">
Bucha a month ago - a beautiful modern <a href="https://twitter.com/hashtag/Kyiv?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Kyiv</a> suburb. <a href="https://twitter.com/hashtag/Bucha?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Bucha</a> now- stables bombarded and burned, houses robbed to the last spoon, or wrecked to the ground, young families killed, men gone missing, women raped. wrecked, robbed houses, wrecked or lost lives. <a href="https://twitter.com/hashtag/StandWithUkraine?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#StandWithUkraine</a> <a href="https://t.co/FNKbyzdYHr">pic.twitter.com/FNKbyzdYHr</a>
&mdash; Anton Gerashchenko (@Gerashchenko_en) <a href="https://twitter.com/Gerashchenko_en/status/1509950077669978120?ref_src=twsrc%5Etfw">April 1, 2022</a></blockquote>

Gradonačelnik grada Buča: Neki ubijeni imali su samo 14 godina, nosili su bijele trake

MASAKR U GRADU KOD KIJEVA

Biv&scaron;i glavni tužilac Ha&scaron;kog tribunala Karla del Ponte zatražila je danas raspisivanje međunarodne potjernice za ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Rekla je da je on ratni zločinac.
Del Ponte je izjavila &scaron;vajcarskim novinama Le Temps da su u Ukrajini počinjeni jasni ratni zločini.
Dodala je da je &scaron;okirana masovnim grobnicama, koje je podsećaju na "najgore ratove u biv&scaron;oj Jugoslaviji".
"Nadala sam se da vi&scaron;e nikada neću vidjeti masovne grobnice. Ovi mrtvi ljudi imaju voljene ljude koji ni ne znaju &scaron;ta je s njima. To je neprihvatljivo", rekla je ona.
Del Ponte je rekla da su ratni zločini u Ukrajini i napadi na civile, uni&scaron;tavanje civilnih zgrada i čitavih gradova.

Del Ponte: Putin je ratni zločinac, raspisati međunarodnu potjernicu

ŠOKIRANA MASOVNIM GROBNICAMA

Dvomjesečno primirje stupilo je danas na snagu između zaraćenih strana u Jemenu, &scaron;itskih pobunjenika Huti i vladinih snaga, koje su u ratu od 2014. godine, saop&scaron;teno je iz UN.
"Dvomjesečno primirje stupilo je na snagu u 19 sati po lokalnom vremenu. Od večeras moraju da prestanu sve vojne vazdu&scaron;ne, pomorske i kopnene operacije", rekao je izaslanik UN-a za Jemen Hans Grundberg.
On je u petak saop&scaron;tio da su dvije strane pristale na dvomjesečno primirje uz mogućnost njegovog produženja.
Ujedinjeni Arapski Emirati pozdravili su najavu primirja u Jemenu, javila je danas WAM, državna novinska agencija UAE.
Provladine jemenske snage podržava vojna koalicija koju predvodi Saudijska Arabija, dok pobunjenike Huti podržava Iran.
Grundberg je rekao da su se strane takođe složile da dozvole tankerima da uđu u luke u provinciji Hodeida i da komercijalni letovi saobraćaju na aerodromu u Sani sa unaprijed određenim destinacijama u regionu.
UN procjenjuje da je od početka sukoba stradalo oko 380.000 ljudi i da su mnogi umrli od posljedica rata, kao &scaron;to su glad, bolesti i nedostatak vode za piće.
Svjetska organizacija je ranije ocijenila da u toj zemlji vlada jedna od najgorih humanitarnih kriza na svijetu.

UN: Dvomjesečno primirje u Jemenu stupilo na snagu, od večeras prestaju sve operacije

NAKON SKORO OSAM GODINA SUKOBA

Ukrajinski Interfax izvje&scaron;tava da će Turska vjerovatno biti mjesto gdje će se Vladimir Putin i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastati na mirovnim pregovorima.
Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan nazvao je Putina i Zelenskog u petak "i čini se da je sa svoje strane potvrdio da su spremni dogovoriti sastanak u bliskoj budućnosti", rekao je pregovarač David Arakhamia.
Pregovori proteklih dana bili su te&scaron;ki, javlja Rojters, a Kremlj je rekao da je jedan od ciljeva vojne operacije u Ukrajini obnova državnosti Donjecka i Luganska unutar granica dogovorenih 2014. godine.
Ruski razgovori s Ukrajinom nisu bili laki, ali glavno je da se nastavljaju, rekao je danas PR Kremlja Dmitrij Peskov, a prenosi agencija RIA. Takođe je rekao da bi Rusija željela nastaviti razgovore s Ukrajinom u susjednoj Bjelorusiji, ali se Kijev protivio toj ideji.
Rusija i Ukrajina održale su nekoliko rundi razgovora u Bjelorusiji pro&scaron;log mjeseca prije nego &scaron;to su se sastali u Istanbulu pro&scaron;le sedmice.

Ukrajinski mediji: Putin i Zelenski bi se uskoro mogli sastati u Turskoj

U OKVIRU MIROVNIH PREGOVORA

Glavni tim Oružanih snaga Ukrajine rekao je da procjenjuje da se ruske trupe u regiji Pridnjestrovlje, odvojenoj regiji pod ruskom okupacijom u Moldaviji, koja se graniči s Ukrajinom na jugozapadu u blizini crnomorskog grada Odese, spremaju izvr&scaron;iti "provokacije" preko granice.
Moldavija je demantovala tvrdnje ukrajinskih zvaničnika da Rusija gomila vojnike u separatističkoj regiji Pridnjestrovlje, uz granicu s Ukrajinom, kako bi se pripremila za napad koji bi mogao otvoriti jo&scaron; jedan front u ratu.
Kako navode ukrajinski mediji, primijećeno je pregrupisanje ruskog takozvanog mirotvornog vojnog kontingenta i oružanih snaga paradržave Pridnjestrovlje.
Ministarstvo vanjskih poslova Moldavije odbacilo je tu tvrdnju, napisav&scaron;i na Tviteru da "nema informacija koje bi potvrdile mobilizaciju vojnika u pridnjestrovskoj regiji".
Ministarstvo vanjskih poslova Pridnjestrovlja nazvalo je tu tvrdnju "apsolutno neistinitom", dodajući da su sve vojne jedinice u regiji "na mjestima stalnog razmje&scaron;taja" i da su "čak i planirane aktivnosti" svedene na najmanju moguću mjeru radi deeskalacije napetosti.

Ukrajina: Rusija gomila vojnike na pobunjeničkoj teritoriji Moldavije

IZ MOLDAVIJE DEMANTOVALI TVRDNJE UKRAJINSKIH ZVANIČNIKA

Devet članica EU i &Scaron;engena u potpunosti je ukinulo kovid mjere za ulazak u zemlju, jedan broj je ublažio režim ulaska, a ostatak zadržao mere za određene kategorije putnika, pokazuju podaci portala "&Scaron;engenvizainfo".
Danska, Mađarska, Island, Irska, Norve&scaron;ka, Poljska, Rumunija, Slovenija i &Scaron;vedska ukinule su sve mjere za sve putnike za ulazak u zemlju.
Če&scaron;ka, Letonija i Holandija ukinule su ograničenja samo za putnike iz zemalja EU i članica Evropskog ekonomskog prostora (EEA), prenosi Al Džazira.
Kovid mjere za ulazak u zemlju zadržale su Austrija, Belgija, Kipar, Estonija, Finska, Francuska, Hrvatska, Nemačka, Grčka, Litvanija, Malta, Portugalija, Slovačka i &Scaron;panija.
Za ulazak u Austriju mora se posjedovati i važeći sertifikat o vakcinaciji, preležanom kovidu ili negativan test.
Ista pravila važe za ulazak u Belgiju, Bugarsku, Hrvatsku, Njemačku...
Bez ikakvih ograničenja, Kipar pu&scaron;ta vakcinisane i osobe koje su preležale koronu, ostali putnici, ako im je zemlja na takozvanoj zelenoj listi mogu ući sa negativnim testom, dok je za dolazak iz država sa crvene liste neophodan dodatni test.
Estonija je zadržala pravilo da samo vakcinisani i oni koji su preležali kovid mogu ući bez karantina u zemlju ili obaveze da se u njoj testiraju, prenosi "Al Džazira".

Devet država Evropske unije potpuno ukinule kovid mjere za ulazak putnika

UBLAŽAVANJE MJERA

Čelnik njemačkog hemijskog giganta BASF-a Martin Brudermiler upozorio je da Njemačkoj prijeti kriza bez presedana ako u potpunosti prekine trgovinu s Rusijom ili zabrani uvoz ruskog gasa i nafte.
&bdquo;To bi moglo dovesti njemačku ekonomiju do najgore krize od kraja Drugog svjetskog rata&rdquo;, rekao je Brudermiler za nedjeljno izdanje Frankfurter Allgemeine Zeitunga, prenosi SEEbiz.
Brudermiler predviđa da mnoge manje i kompanije srednje veličine ne bi preživjele tu krizu.
On odbacuje evropske pozive za bojkotom ruskih energenata.
&bdquo;Želimo li otvorenih očiju uni&scaron;titi na&scaron;u cijelu ekonomiju? Sve &scaron;to smo gradili tokom decenija? Mislim da bi takav eksperiment bio neodgovoran&rdquo;, rekao je Brudermiler i dodao da mali broj ljudi u Njemačkoj shvata koliko bi te&scaron;ke bile posljedice takvih odluka.
On smatra da bi potpuni moratorijum na kupovinu ruskog prirodnog gasa bio moguć samo &bdquo;kroz četiri do pet godina".
Brudermiler je kazao da se alternativni izvori energije poput LNG gasa iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD) ne mogu uspostaviti preko noći.
On je dodao i da vlast neće finansijski uspjeti da ublaži posljedice nesta&scaron;ica gasa, jer to jednostavno neće moći da priu&scaron;ti.
&bdquo;Opseg o kojem pričamo je puno veći nego onaj iz pandemije koronavirusa&rdquo;, naveo je Brudermiler.
On je saop&scaron;tio i da smanjenje proizvodnje u BASF-u neće uticati samo na 40.000 zaposlenih u kompaniji, nego na cijeli svijet.
&bdquo;Stvaramo proizvode koji su na počecima lanaca snabdijevanja&rdquo;, rekao je Brudermiler.

Brudermiler: Zabrana ruskog gasa dovela bi Njemačku do krize bez presedana

"MOGLI BI PROĆI KROZ NAJVEĆU KRIZU U NOVIJOJ ISTORIJI"

Lider Čečenije Ramzan Kadirov saop&scaron;tio je danas da su borci iz te ruske republike počeli napad na fabriku u Mariupolju.
U njoj se, kako tvrdi, nalaze "militanti ukrajinskih nacionalnih bataljona".
"Borci legendarnog puka nazvanog po heroju Rusije Ahmat-Hadži Kadirovu počeli su napad na fabriku u Mariupolju...Ne sumnjam da će postavljeni zadatak biti izvr&scaron;en. Da, te&scaron;ko je, ali izvodljivo", napisao je Kadirov na Telegramu.
On nije precizirao o kojoj fabrici je riječ, navodi TAS S.
U objavi ranije danas naveo je da su "ukrajinski nacisti" u Mariupolju "satjerani u ćo&scaron;ak".
Kako je rekao, imaju samo dva očigledna izbora - da dobrovoljno polože oružje ili da "umru bez počasti".
Kadirov je na Telegramu jo&scaron; jednom iznio tvrdnju da ukrajinski militanti drže hiljade civila kao taoce, &scaron;to otežava zadatak ruskih trupa, prenosi RIA Novosti.
Naveo je da su ekstremisti sada koncentrisani najvi&scaron;e na području metalur&scaron;kog kombinata "Azovstalj".

Lider Čečenije: Počeli smo napade na fabriku u Mariupolju

"UKRAJINCI IMAJU SAMO DVA IZBORA"

Savjetnik ukrajinskog predsjednika, Oleksij Arestovič, rekao je da se u narednom periodu očekuju te&scaron;ke borbe na istoku Ukrajine, u blizini Mariupolja i na jugu zemlje.
Upozorio je da vojni napori "neće biti laki" u tim regijama.
"Mislim da ćemo vratiti Mariupolj, istočnu Ukrajinu i jug, ali tamo neće biti lako", rekao je on.
Arestovič i drugi visoki ukrajinski zvaničnici posljednjih su dana pojačali pozive SAD-u i saveznicima da isporuče vi&scaron;e te&scaron;kog naoružanja. Govoreći tokom dnevnog brifinga, Arestovič je rekao da su glavni pravci vojske tokom proteklog dana bili regija Kijev, gdje su ukrajinske trupe povratile vi&scaron;e od 30 naselja od ruske kontrole.
"Zaplijenimo puno opreme koja je prazna, bez goriva i predajemo je Oružanim snagama Ukrajine", rekao je.
Arestovič je pozvao ljude da se vrate normalnom životu.
"U onim područjima koja su oslobođena od neprijatelja, koja ne predstavljaju neposrednu prijetnju, a jo&scaron; vi&scaron;e u gradovima sredi&scaron;nje i zapadne Ukrajine i na istoku i u centru Ukrajine, gdje nema neposredne prijetnje, ekonomski oporavak je ključan za obnovu normalnog dru&scaron;tvenog i političkog, čak i psihičkog života", kazao je Arestovič.

Savjetnik Zelenskog: Dani koji dolaze neće biti laki, očekujemo teške borbe

GLAVNI FRONTOVI NA ISTOKU I U BLIZINI MARIUPOLJA

Vi&scaron;e&nbsp;od 170 ljudi uhap&scaron;eno je u Rusiji zbog protesta protiv ruske ofanzive u Ukrajini, saop&scaron;tila je Nevladina organizacija OVD-Info, specijalizovana za praćenje hap&scaron;enja u zemlji.
"Vi&scaron;e od 178 ljudi je uhap&scaron;eno u 15 ruskih gradova", stoji u saop&scaron;tenju ove nevladine organizacije.
Danas je tokom mirnih protesta protiv ruskih napada na Ukrajinu u moskovskome parku Zarjadje blizu Kremlja uhap&scaron;eno vi&scaron;e od 20 ljudi, a hap&scaron;enja su sprovedena i tokom sličnog skupa održanog u Sankt Peterburgu, pi&scaron;e AFP.
Nedugo nakon &scaron;to su se građani okupili, policija je počela s hap&scaron;enjem svih koji su sjedili na klupama u parku.
&ldquo;Ne ratu u Ukrajini!", uzvikivala je mlada žena koju je odvela policija.
Novinar AFP-a kaže da je oko parka i nedaleko od Kremlja bilo raspoređeno vi&scaron;e od 30 policijskih kombija. Proteste protiv rata u Ukrajini za subotu su putem dru&scaron;tvenih mreža najavili aktivisti, protivnici ruske ofanzive na Ukrajinu iz tridesetak ruskih gradova, od Vladivostoka do Sočija.&nbsp;
Organizatori su poručili da mirnim protestima žele izraziti nezadovoljstvo zbog "kolapsa ruske ekonomije" te da protestuju "protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina" i da se zalažu za oslobađanje iz zatvora njegova protivnika Alekseja Navalnog.
"Rusija zaslužuje mir, demokratiju i prosperitet", napisali su.

Širom Rusije protesti protiv rata, uhapšeno skoro 180 ljudi

GRAĐANI SE OKUPILI U 15 RUSKIH GRADOVA

Poljski premijer Mateu&scaron; Moravjecki pozvao je na strože sankcije Evropske unije Rusiji jer donesene mjere protiv Moskve ne smatra ni približno dovoljnima. Moravjecki se susreo s predsjednicom Evropskog parlamenta Robertom Metsolom u prihvatnom centru blizu Var&scaron;ave, namijenjenom izbjeglicama koje bježe od rata u Ukrajini.
Konzervativni nacionalistički političar primijetio je da se nivo ruskog rublja vratio na nivo prije napada na Ukrajinu, &scaron;to je pokazatelj da Moskva izmiče sankcijama.
"To znači da sve ekonomske mjere - mikroekonomske, makroekonomske, finansijske, proračunske i monetarne - nisu funkcionisale na način na koji bi neki političari to željeli", rekao je Moravjecki.
On je rekao da su zvaničnici u nekim zemljama EU čak govorili o tome kako bi se odnosi s Rusijom mogli vratiti na nivo prije rata. &nbsp;
Moravjecki je rekao da "neće biti povratka u normalnost" sve dok je suverenitet Ukrajine ugrožen i pozvao na uvođenje "pravih sankcija" Rusiji, a Metsola je pozvala da EU osigura vi&scaron;e novca za prihvat ukrajinskih izbjeglica.&nbsp;
Poljska je trenutno dom najvi&scaron;e izbjeglica iz Ukrajine u Evropskoj uniji - vi&scaron;e od 2,4 miliona.

Premijer Poljske: Neophodno je uvesti još strože sankcije Rusiji

"RUSIJA LAKO ODGOVORILA NA TRENUTNE SANKCIJE"

Kina i Evropska unija (EU) treba da obezbijede stabilnost u nestabilnom svijetu, ocijenio je kineski predsjednik Si Đinping koji je putem video veze razgovarao sa predsjednikom Evropskog savjeta &Scaron;arlom Mi&scaron;elom i predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.
Kako prenosi Kineska medijska grupa (CMG), Si je juče istakao da je prije osam godina, kada je posjetio sjedi&scaron;te EU, predložio da Kina radi sa Evropom na izgradnji mosta prijateljstva i saradnje na evroazijskom kontinentu.
Predložio je, kako je naveo, stvaranje odnosa partnerstva zasnovanih na miru, rastu, sprovođenju reformi i po&scaron;tovanju civilizacija, kao i izgradnju sveobuhvatnih strate&scaron;kih odnosa partnerstva između Kine i EU koji imaju globalni uticaj.
Ova vizija kineske strane do sada se nije promijenila, a ima vi&scaron;e praktičnog značaja u trenutnoj globalnoj situaciji, dodaje se.
Si je istakao da su od pro&scaron;le godine odnosi dvije strane ostvarili novi razvoj usred izazova, a saradnja Kine i EU je postigla nove rezultate usred pote&scaron;koća.
Činjenice su pokazale da Kina i EU dijele &scaron;iroke zajedničke interese i čvrstu osnovu za saradnju. Samo saradnja i koordinacija mogu rije&scaron;iti probleme i biti odgovor na izazove, rekao je Si i dodao da Kina održava stabilnu i koherentnu politiku prema EU.
Kineski predsjednik je izrazio nadu da će EU razviti nezavisno razumijevanje Kine, voditi nezavisnu politiku prema Kini i raditi sa Kinom na zajedničkom promovisanju stabilnosti i dugoročnom razvoju odnosa Kine i EU.

Đinping: Kina i EU treba da obezbijede stabilnost u nestabilnom svijetu

IZRAZIO NADU DA ĆE EU RAZVITI NEZAVISNO RAZUMIJEVANJE KINE

Irak je u martu izvezao naftu u vrijednosti od 11,07 milijardi dolara, najvi&scaron;e u poslednjih 50 godina, podaci su iračkog ministarstva za naftu.
Irak je izvezao "100.563.999 barela u vrijednosti od 11,07 milijardi dolara (10,02 milijarde eura), &scaron;to je najveći prihod od 1972. godine", navodi se danas u saop&scaron;tenju ministarstva.
Cijena sirove nafte porasla je nakon izbijanja rata u Ukrajini i sinoć je barel dostigao cijenu od oko 100 dolara.
Irak oko 90 odsto prihoda ostvaruje prodajom nafte.

Irak u martu imao prihod od nafte 11 milijardi dolara

NAJVIŠE U ZADNJIH 50 GODINA

U Srbiji će sjutra biti održani op&scaron;ti izbori, na kojima će građani birati predsjednika države, kao i predstavnike u državnom i lokalnom parlamentu.
U trci za predsjednika Srbije učestvuje osam kandidata - Aleksandar Vučić, Zdravko Pono&scaron;, Milo&scaron; Jovanović, Bo&scaron;ko Obradović, Mi&scaron;a Vacić, Milica &ETH;urđević Stamenkovski, Biljana Stojković i Branka Stamenković.
Za mjesta u poslaničkim klupama novog saziva Skup&scaron;tine nadmetaće se 19 izbornih lista.
Pravo glasa ima vi&scaron;e od 6,5 miliona ljudi, a glasaće se na 8.267 biračkih mjesta.
Biračka mesta biće otvorena od sedam do 20 sati.
Predizborna ti&scaron;ina počela je u noći između četvrtka i petka i traje sve do zatvaranja birali&scaron;ta u nedjelju uveče.

Građani Srbije sjutra biraju predsjednika, poslanike i predstavnike u lokalnom parlamentu

U TRCI ZA PREDSJEDNIKA SRBIJE UČESTVUJE OSAM KANDIDATA

Dan žalosti progla&scaron;en je danas u op&scaron;tini Aleksinac zbog nesreće u rudniku Soko u kojoj je osam rudara stradalo, a 21 povrijeđen.
Nesreća se dogodila juče u 4.10 kada se zbog prodora otrovnog gasa metana ugu&scaron;ilo osam rudara, od kojih su &scaron;estorica iz Aleksinca.
U bolnici u Aleksincu smje&scaron;teno je 17 rudara, dvojica su upućena u Klinički centar Ni&scaron;, a dvojica su pu&scaron;tena na kućno liječenje.
Među stradalima je i jedan rudar iz Sokobanje i jedan iz Vranja.

Dan žalosti u Aleksincu zbog pogibije osam rudara

POVRIJEĐEN 21 RUDAR

Cijene nafte pale su u petak na međunarodnim trži&scaron;tima na 104 dolara, pod uticajem najave Sjedinjenih Američkih Država da će plasirati 180 miliona barela iz rezervi i zabrinutosti za kinesku potražnju.
Na londonskom trži&scaron;tu cijena barela je nakon podneva bila 63 centa manja u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 104,08 dolara. Na američkom trži&scaron;tu barelom se trgovalo po 99 centi nižoj cijeni, od 99,29 dolara, prenosi SEEbiz.
Trži&scaron;ta je u četvrtak "ohladio" američki predsjednik Džo Bajden najavom da će tokom &scaron;est mjeseci, počev&scaron;i od maja, na trži&scaron;te plasirati milion barela dnevno iz strate&scaron;kih rezervi, najvi&scaron;e otkada su zalihe uspostavljene.
O plasmanu nafte iz strate&scaron;kih rezervi trebalo bi da razgovaraju i članice Međunarodne agencije za energiju (IEA), savjetodavnog tijela Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).
&bdquo;Nadolazeća poplava američkih barela ne mijenja činjenicu da će trži&scaron;te te&scaron;ko osigurati dovoljno snabdijevanje u narednim mjesecima&rdquo;, rekao je analitičar PVM-a Stiven Brenok.
Vodeći proizvođači okupljeni u Organizaciji zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njihovi saveznici, uključujući Rusiju, zaključili su u četvrtak da će u maju povećati proizvodnju za samo 432 hiljada barela dnevno, uprkos pritisku Zapada da na trži&scaron;te plasira znatno vi&scaron;e nafte.
Uteg cijenama bila je i zabrinutost za potražnju zbog zatvaranja kineskog finansijskog sredi&scaron;ta &Scaron;angaja kako bi se zaustavilo &scaron;irenje koronavirusa.
OPEC je odvojeno objavio da je barel korpe nafte njegovih članica u četvrtak ko&scaron;tao 107,74 dolara, &scaron;to znači da je pojeftinio 2,72 dolara u odnosu na prethodni radni dan.

Najavljeni američki bareli spustili cijene nafte na 104 dolara

NA TRŽIŠTE ĆE PLASIRATI MILION BARELA DNEVNO IZ STRATEŠKIH REZERVI

Za njemačko vazduhoplovstvo će, po svemu sudeći, biti izdvojeno najvi&scaron;e novca od ukupno sto milijardi eura namijenjenih za specijalni vojni fond, navela su dva izvora za Rojters.
Za vazduhoplovstvo je namijenjeno oko četrdeset milijardi eura, a 27 milijardi eura biće potro&scaron;eno na unapređenje mogućnosti komande i kontrole, uključujući moderne radio-uređaje, rekli su bezbjednosni izvori. Za oružane snage će biti izdvojeno 17 milijardi, a za mornaricu deset milijardi eura.
Očekuje se da će se sledeći sastanak na kojem će se razgovarati o fondu biti održan u ponedjeljak, rekao je jedan od izvora za Rojters.
Njemački kancelar Olaf &Scaron;olc najavio je krajem februara da će njemačka vojska dobiti poseban fond od sto milijardi eura za investicije.
Nedugo zatim, komesarka za vojsku u njemačkom Bundestagu Eva Hegl izjavila je da je žalosno koliko je njemačka vojska nedovoljno opremljena, a da je samo oko polovine velikih komada naoružanja spremno za upotrebu u vojnim operacijama.

Njemačka će od 100 milijardi eura iz specijalnog vojnog fonda izdvojiti 40 milijardi za avijaciju

"ŽALOSNO KOLIKO JE NJEMAČKA VOJSKA NEDOVOLJNO OPREMLJENA"

Volodimir Zelenski je u intervjuu za Foks njuz rekao da bi volio da Kina bude na strani Ukrajine.
"Volio bih da je Kina na na&scaron;oj strani. Ali izbor je njihov", rekao je Zelenski odgovarajući na pitanje da li u Kini vidi podr&scaron;ku Rusiji.
&bdquo;Mislim da će bez direktne veze između Sjedinjenih Država i Kine biti nemoguće postići rezultat koji je svijetu potreban&ldquo;, dodao je on.
<blockquote class="twitter-tweet">
Зеленский заявил, что хотел бы видеть Китай на стороне Украины <a href="https://t.co/qMgpcUGdD5">https://t.co/qMgpcUGdD5</a> <a href="https://t.co/4Hl8TPXrmR">pic.twitter.com/4Hl8TPXrmR</a>
&mdash; РИА Новости (@rianru) <a href="https://twitter.com/rianru/status/1510084743735525382?ref_src=twsrc%5Etfw">April 2, 2022</a></blockquote>
Prethodno je kineski predsjednik Si Đinping izrazio žaljenje &scaron;to je situacija u Ukrajini dostigla sada&scaron;nje stanje. On je rekao i da cijeli svijet ne treba da bude uvučen u ukrajinsku krizu, a Kina će voditi računa o važnosti svog ugleda u međunarodnoj areni.
Prema njegovim riječima, &bdquo;osnovni uzrok ukrajinske krize leži u protivrječnostima u oblasti regionalne bezbjednosti koje se dugo gomilaju u Evropi, da bi se otklonio korijen problema, potrebno je uzeti u obzir legitimna zabrinutost u oblasti bezbjednosti svih uključenih strana&ldquo;.