Test Vijest

Vijest test

Poznata njemačka spisateljica Monika Rink predstavila se sinoć podgoričkoj publici pred punom Multimedijalnom salom KIC-a &bdquo;Budo Tomović&rdquo;. O njenom stvarala&scaron;tvu govorile su teoretičarka književnosti Jelena Knežević, koja je moderirala veče i pjesnikinja Barbara Delać, koja je sa Monikom Rink sarađivala na Akademiji umjetnosti u Berlinu. Razgovor je vođen uz konsekutivno prevođenje Ljubomira Ivanovića.
Kako je ocijenila Jelena Knežević, stvarala&scaron;tvo Monike Rink u mnogome odgovara glavnim karakteristikama savremene njemačke poezije, po tome &scaron;to ujedinjuje intertekstualnost, intermedijalnost i vi&scaron;eznačnost.
&bdquo;Ova poezija protivi se jednoznačnom viđenju svijeta, ukida tradicionalnu metaforiku i tradicionalno simboličko mi&scaron;ljenje&ldquo;, kazala je Knežević i dodala da je riječ o poeziji koja prati brzu i lucidnu misao, ujedinjuje jezičku refleksiju, elemente savremene kulture i tradicionalnu učenost i duhovnost.
Prisjećajući se prvog susreta sa poezijom Monike Rink, Barbara Delać je istakla kako ju je njoj naročito privukao način na koji ova pjesnikinja pristupa jeziku, kao i radoznalost s kojom preispituje različite mehanizme razmi&scaron;ljanja i sagledavanja stvari, uz duhovitost, kao jednu od karakteristika ove poezije.
Govoreći o svom stvarala&scaron;tvu i pjesni&scaron;tvu uop&scaron;te Monika Rink je kao interesantan fenomen navela da u poeziji možemo pratiti kako nastaje neko značenje, kako nastaju značenja određenih pojmova u dru&scaron;tvu, te kako se poima svijet.
Ali, kako je istakla: &bdquo;Pisanje poezije o pravičnosti ne znači da smo postigli pravičnost&ldquo;.
Iako je do sada objavila dvadesetak pjesničkih knjiga, kazala je da uvijek traga za novim načinima pisanja.
Monika Rink živi u Berlinu i Beču. Članica je P.E.N. kluba, Akademije umjetnosti u Berlinu i podpredsjednica Njemačke akademije za jezik i književnost. Godine 2015. dodijeljena joj je Klastova nagrada, 2017. nagrada &bdquo;Erst Jandl&ldquo;, a 2021. Berlinska književna nagrada. Prevodi, najvi&scaron;e s Orsoljom Kala&scaron;, s mađarskog, sarađuje s muzičarima i kompozitorima, a predaje na Univerzitetu primijenjenih umjetnosti u Beču.

Veče Monike Rink održano u KIC-u „Budo Tomović”

DO SADA OBJAVILA DVADESETAK PJESNIČKIH KNJIGA

Gradsko pozori&scaron;te Podgorica drugi put je domaćin Regionalne unije teatara RUTA GRUPA TRIGLAV, koja će biti održana od 5. do 10. aprila.
Uniju teatara čine Beogradsko dramsko pozori&scaron;te, Dramski teatar Skopje, Kamerni teatar 55 iz Sarajeva, Gradsko pozori&scaron;te iz Podgorice, Mestno gledali&scaron;če ljubljansko iz Ljubljane i Teatar/kazali&scaron;te Ulysses iz Zagreba/Brijuna.
Pokrovitelj događaja je GlavnI grad, a prijatelji RUTE su hotel &ldquo;Ramada&rdquo;, &ldquo;100 manira&rdquo;...
<iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?height=314&amp;href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FGradskoPozoristePodgorica%2Fvideos%2F4880806835367489%2F&amp;show_text=false&amp;width=560&amp;t=0" width="560" height="314" frameborder="0" scrolling="no" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
Cilj festivala je, kako navode organizatori, institucionalizacija saradnje članica kako bi publika imala priliku da vidi reprezentativne predstave iz regiona, kao i ostvarenje značajnih koprodukcija.&nbsp;
<img src="https://dnevne.s3.eu-central-1.amazonaws.com/Arhiva/ruta2.jpg" alt="" width="632" height="475" />Foto: Dnevno.me
Pokrovitelj događaja je Glavni grad, a prijatelji festival su hotel &ldquo;Ramada&rdquo;, &ldquo;100 manira&rdquo;...
&bdquo;Ovakvi festivali doprinose jačanju identiteta mjesta, djelujući u cilju formiranja gradskog narativa zasnovanog na lokalnim kreativnim snagama kao i saradnji sa međunarodnim partnerima&ldquo;, navela je Ana Medigović, sekretarka Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada na konferenciji za medije povodom predstavljanja programa RUTE.
Ona je podsjetila na period 2020. i progla&scaron;enje pandemije koronavirusa koja je, smatra, uveliko otežala model organizacije kulturnih događaja i međunarodne saradnje. Tu je, nagla&scaron;avam, bila posebno otežana produkcija pozori&scaron;nih predstava i festivala, koje se realizuju uz prisustvo velikog broja gledalaca.
&bdquo;Ekipa Gradskog pozori&scaron;ta je pokazala da i na takve okolnosti umiju da djeluju i da uvijek imaju plan. Zato Gradsko pozori&scaron;te nije stalo sa svojim predstavama, festivalima. RUTA nije stala. Tako mi danas svjedočimo tome da, po drugi put u prethodne dvije godine, opet gledamo značajna ostvarenja na na&scaron;oj sceni&ldquo;, dodala je Medigović.
<img src="https://dnevne.s3.eu-central-1.amazonaws.com/Arhiva/ruta3.jpg" alt="" width="635" height="477" />Foto: Dnevno.me
Smatra da je kompleksnost dru&scaron;tveno političkih situacija kojima svjedočimo evidentna i na kulturno-umjetničkoj sceni.
&bdquo;Zato je ideja RUTE, koja teži da ujedini regionalnu teatarsku scenu i da otvori prostor za neke buduće saradnje, važna i plemenita&ldquo;, zaključila je Medigović.
Svjedoci smo da živimo u dezintegracionim vremenima, gdje se dezintegri&scaron;e i kulturna i politička i civilizacijska misao, smatra Stevan Koprivica, direktor Gradskog pozori&scaron;ta Podgorica.
&bdquo;RUTA i teatar se pojavljuju kao kontrapunkt tome, kao jedan integracioni faktor, u slavu umjetnosti i u slavu plemenitosti, nečega &scaron;to se zove zajedničko promi&scaron;ljanje. Njegova vrijednost je u otvorenosti i &scaron;irini, a Gradsko pozori&scaron;te uspijeva da bude dobar domaćin i da uvede ne&scaron;to &scaron;to se zove licenca specifica&ldquo;, kazao je Koprivica.
Istakao je i značaj masterklasova koji se organizuju u okviru festivala, a koji privlače ogromnu pažnju javnosti.
&bdquo;Pro&scaron;le godine je bio zanimljiv masterklas o pozori&scaron;noj kritici, a ove godine imamo Zijaha Sokolovića &ndash; kultnog glumca i pegagoga sa prostora ex Jugoslavije. Vidimo sad po reakcijama da su, ne samo studenti, već i drugi ljudi iskazali interesovanje da budu na master klasu&ldquo;, naglasio je Koprivica.
<img src="https://dnevne.s3.eu-central-1.amazonaws.com/Arhiva/ruta4.jpg" alt="" width="647" height="485" />Foto: Dnevno.me
Umjetnički direktor Gradskog pozori&scaron;ta Du&scaron;an Kovačević smatra da je misija RUTE izuzetno značajna. Zato vjeruje da će Regionalna unija teatara RUTA GRUPA TRIGLAV za nekoliko godina preći u jednu lijepu naviku građana.
&bdquo;Kada RUTA pređe u tradiciju kroz nekoliko godina formirajući svoj repertoar, radionice, masterklasove i propratne programe, siguran sam da će diktirati pravac pozori&scaron;nog djelovanja ne samo u regionu, nego i u ovom dijelu Evrope. Značaj RUTE se, ipak, pokazao kroz ovih par godina. Vjerujem da će kroz deceniju ona biti jedan evropski brend&ldquo;, naveo je Kovačević.
&Scaron;to se tiče izbora predstava koje će biti prikazane dogovor je, kaže Kovačević, da se biraju najbolje iz pozori&scaron;ta.
&bdquo;Tako da publika zaista na svim festivalima u svakom gradu može da vidi najbolje predstave predstavnika RUTE. Opet je to veoma bitno i za kulturolo&scaron;ki razvoj nas umjetnika&ldquo;, kazao je umjetnički direktor Gradskog pozori&scaron;ta ističući jo&scaron; jedan bitan značaj RUTE &ndash; integrisanost u smislu kreativnog kulturnog razvoja.
&bdquo;Svi smo na jednom zajedničkom kulturnom planu plemenite misije pozori&scaron;ta, koju treba zajedno da sprovodimo i da &scaron;irimo slogu i ljubav, a ne da se bezrazložno dijelimo. To nije misija ni Gradskog pozori&scaron;ta ni RUTE, naprotiv&ldquo;, zaključio je Kovačević.
Na pres konferenciji porukom su se obratili i Katarina Kocevska, glumica i direktorica Dramskog teatra Skoplje i Jug Radivojević, direktor Beogradskog dramskog pozori&scaron;ta.
&bdquo;Radujem se susretu sa vama i publikom&ldquo;, navela je Katarina Kocevska.
<iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?height=476&amp;href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FGradskoPozoristePodgorica%2Fvideos%2F514486876969623%2F&amp;show_text=false&amp;width=267&amp;t=0" width="267" height="476" frameborder="0" scrolling="no" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
Optimista je i njen kolega iz Srbije koji očekuje pune sale.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/edP_P85G9IQ" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
&nbsp;&bdquo;Očekujemo veliko zadovoljstvo kako učesnika tako i publike. Beogradsko dramsko pozori&scaron;te predstaviće se svojom izvanrednom predstavom 'Tiho teče Misisipi' koja je potpuni hit na na&scaron;oj sceni&ldquo;, naveo je Radivojević.
Repertoar
I ove godine publici će biti prikazana samo najbolja ostvarenja.
<iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FGradskoPozoristePodgorica%2Fposts%2F4466051070161499&amp;show_text=true&amp;width=500" width="500" height="812" frameborder="0" scrolling="no" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
Tako će&nbsp;u&nbsp;utorak 5. aprila, biti izvedena predstava &bdquo;Konji ubijaju zar ne?&ldquo; Gradskog pozori&scaron;ta Podgorica.
Srijeda, 6. april, rezervisana je za &bdquo;Zemlju vukova&ldquo; kazali&scaron;ta &bdquo;Ulysses&rdquo; iz Zagreba.
U četvrtak će publika imati priliku da pogleda &ldquo;Ulje crnog kima&rdquo; u izvođenju članova &ldquo;Mestno gledali&scaron;če ljubljansko&rdquo; iz Ljubljane, dok će u petak biti izvedena predstava &ldquo;Schindlerov lift&rdquo;, Kamernog teatra 55 u Sarajevu.
U subotu slijedi &ldquo;My name is Goran Stefanovski&rdquo;, Dramskog teatra Skoplje, dok je u nedjelju zakazana predstava Beogradskog dramskog pozori&scaron;ta &ldquo;Tiho teče Misisipi&rdquo;.
Sve predstave počinju u 20 sati u Velikoj Sali KIC-a &ldquo;Budo Tomović&rdquo;.
Takođe, biće organizovana i dva masterclassa Zijaha A. Sokolovića &ldquo;Samo glumac pozori&scaron;te dovodi u pitanje&rdquo;. Prvi će biti održan u četvrtak 7. aprila (od 11 do 14 sati) na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju, a drugi 8. aprila u petak (od 11-do 14 sati) u KIC-u &ldquo;Budo Tomović&rdquo; u Podgorici.

„Vjerujemo da će kroz deceniju RUTA biti jedan evropski brend, očekujemo pune sale u Podgorici“

CRNA GORA DOMAĆIN REGIONALNE UNIJE TEATARA

Narodna biblioteka &bdquo;Radosav Ljumović" tokom aprila organizuje bogat program &ndash; radionice za djecu, promocije knjiga, tribine, interaktivne diskusije i predavanja. Osim toga, u aprilu će biti organizovan i prvi Festival književnosti, saop&scaron;teno je iz Biblioteke.
"Aprilski repertorar Biblioteke započeće danas u 19 sati, sa trećom tribinom serijala &bdquo;Crnogorska književnost kroz vjekove&ldquo;. O periodima baroka i prosvjetiteljstva, o najznačajnijim predstavnicima ovih epoha u književnosti u Crnoj Gori govoriće Aleksandar Čogurić", navodi se eu saop&scaron;tenju.
Promocija monografije &bdquo;Crnojevići - treća dinastija" će biti uprličena u četvrtak, 7. aprila, dok je za naredni vikend planirana kreativna radionica za đecu &ldquo;Biblioterapija&rdquo; i Prva likovna radionica &bdquo;Podgorica grad knjige&rdquo;.
&bdquo;Riječ o Podgorici" - promocija knjige Slobodana Boba Čukića &bdquo;Od Podgorice ka Cetinju" biće organizana 12. aprila, a dan nakon toga publika će biti u prilici da isprati nastavak serijala &bdquo;Kružoci", program ukr&scaron;tanja različitih sfera umjetnosti, kulture i nauke, ovog puta posvećen mladim crnogorskim književnicama i književnicima. Takođe, program &ldquo;Mlada crnogorska drama&rdquo; biće organizovan 14. aprila, a vi&scaron;e detalja o njemu biće dostupno uskoro.
Radionica i promocija bojanke za đecu &bdquo;Crnojevići", kao i druga likovna radionica &ldquo;Podgorica grad knjige&rdquo; biće upriličeni 16. aprila, dok će se prvi Festival književnosti održati od 18. do 20. aprila.&nbsp;
Tribina žene u kulturi, na temu književnosti, biće održana 21. aprila, a bogat aprilski repertoar će zaključiti likovna izložba učenika osnovne &scaron;kole u okviru konkursa &bdquo;Podgorica grad knjige", koja će biti organizovana 25. aprila.

April u znaku književnosti

NARODNA BIBLIOTEKA "RADOSAV LJUMOVIĆ"

Predstava &bdquo;Djeca sunca&ldquo; koju je po tekstu Maksima Gorkog režirala Jovana Tomić premijerno je izvedena na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozori&scaron;ta.
Adaptaciju teksta potpisuju Dimitrije Kokanov i Jovana Tomić, dramaturg je Dimitrije Kokanov, scenografkinja Jasmina Holbus, kostimografkinja Selena Orb, asistentkinja kostimografkinje Gordana Bulatović, kompozitor Luka Mejdžor, koreograf Igor Koruga, a izvr&scaron;na producentkinja Janja Ražnatović.
Predstava je nai&scaron;la na veliko odu&scaron;evljenje publike, a izvedbom je zadovoljan i tim koji je radio na istoj.
Rediteljka Jovana Tomić kazala je da je namjera bila da se tekst, a zatim i predstava učini vi&scaron;eslojnom i kompleksnom, te da ne iznose jedan konkretan stav, već da pokrenu određena pitanja, i onda da poku&scaron;aju da trasiraju put ka &ldquo;zajedničkom osjećanju pojedinca u ovom turbulentnom političkom i istorijskom trenutku u kojem se nalazimo&rdquo;.
&ldquo;Smatram da je jako te&scaron;ko izaći iz komfor zone, i sa te strane saosjećam sa likovima koji su u svojoj &scaron;koljki i te&scaron;ko im je da izađu. Mislim da je to zadatak svakog od nas, a jako je te&scaron;ko, pogotovo kada smo u tom nekom &ldquo;građanskom&rdquo; sloju. Moja težnja je bila da &ldquo;Djecu sunca&rdquo; problematizujem sa svim vrlinama i manama, jer smo to stvarno mi, i njihova borba je stvarno te&scaron;ka&rdquo;, poručila je Tomić.
Glumac Mi&scaron;o Obradović naveo je da je najveći poraz i tragika kada je ljudima kao &scaron;to je Protasov, koji imaju ideje i čije velike misli osvjetljavaju, realizacija istih i djelanje jalovo.
&ldquo;To nekako zvuči poznato, svi smo puni ideja i velikih priča, ali nam fali realizacije. Čudno je sve to&hellip; Za ideju se treba žrtvovati, a svi mi bismo da budemo stalno na nekoj žurci. U ovom komadu ni&scaron;ta se drugo ne de&scaron;ava osim &scaron;to se, kao i mi, bavi životom, emocijama, nekim malim prizemnim iluzijama, i u tome prolazi taj život&rdquo;, kazao je Obradović.
Glumica Lara Dragović govorila je o liku koji je tumačila.
&ldquo;Smrt Melanijinog brata je trenutak kada njen lik doživljava preobražaj, jer je do tada kao gotovo svaka žena u jednom trenutku prosto zaluđena nekim mu&scaron;karcem, te ne bira sredstva i ne razmi&scaron;lja o posljedicama. Poslije smrti brata, shvata da su svi zapravo jako sebični, i doživljava katarzu i mijenja se&rdquo;, istakla je Dragović.
Glumica Sanja Vujisić navela je da u čitavom komadu, &ldquo;u plejadi ovih likova, možemo da pronađemo sebe&rdquo;.
&ldquo;Ja sam se najvi&scaron;e koncentrisala na svoj lik, na ono &scaron;to sam ja tumačila, a to je bila Liza. Bila mi je zanimljiva njena definicija da je bolesna, jer ja nisam smatrala da ona ima bilo kakvu dijagnozu. Na&scaron;la sam neku nit između mene i nje kako bih mogla da je igram i da se saživim sa njom&rdquo;, kazala je Vujisić.
U predstavi igraju: Mi&scaron;o Obradović, Sanja Vujisić, Vanja Jovićević, Slavko Kalezić, Stefan Vuković, Lara Dragović, Olivera Vuković, Lazar Dragojević, Jovan Dabović i Mirjana Spaić.
Predstava je na repertoaru i 1, 4. i 28. aprila.

CNP: Premijerno izvedena predstava "Djeca sunca"

U REŽIJI JOVANE TOMIĆ, PO TEKSTU MAKSIMA GORKOG

Petnaesto izdanje manifestacije &ldquo;Mjesec po&scaron;tovanja džeza u Crnoj Gori - JAM 2022&rdquo; koje se ove godine održava pod motom &ldquo;Balkan Jazz Connections&rdquo; otvoriće premijerno gostovanje vokalno - insrumentalnog sastava MING iz Beograda, saop&scaron;teno je iz KIC-a.
Koncert će biti organizovan sjutra u velikoj sali KIC-a &ldquo;Budo Tomović&rdquo;, u 20 sati.
MING je mladi i perspektivni džez sastav iz Beograda obojen zvucima bi-bapa, sastavljen od sedam prijatelja i kolega, među kojima su četiri vokala: Milica Dobrić, Ivana Dimitrijević, Nata&scaron;a Pejčić i Gorica &Scaron;utić, kontrabasista David Gegić i bubnjar Aleksa Milijanović, koje predvodi pijanistkinja, aranžerka i kompozitorka Nevena Pejčić, ujedno osnivačica i vođa benda. Izvođenjem originalnih kompozicija i aranžmana popularnih džez standarda &scaron;ezdesetih i sedamdesetih godina, kvartet MING privlači pažnju mnogobrojne publike svih uzrasta, na &scaron;ta su veoma ponosni.
Članovi sastava MING privukli su pažnju javnosti uče&scaron;ćem na takmičenju i festivalu &bdquo;Jazz in the Park&ldquo; u Rumuniji, gdje su osvojili treće mjesto. Njihovu jedinstvenost, svježinu, originalnost i poseban muzički izraz publika je nagradila ovacijama na nekoliko džez festivala - Nishville Jazz Festival, Beogradske priče, Dan grada Subotice, Karusel u Čačku, Banski dvor u Banjoj Luci, na džez festivalima u Novom Sadu, Pančevu, &bdquo;Metropolis Jazz&ldquo; u Beogradu, &bdquo;Jazz and Blues&ldquo; u Kragujevacu, &bdquo;Northcityfest&ldquo; u Kosovskoj Mitrovici. Kvartet MING je bio specijalni gost Džez okteta Fakulteta muzičke umjetnosti u Beogradu na pro&scaron;logodi&scaron;njem Beogradskom džez festivalu. Doživljavajući džez kao čistu ljubav prema muzici, sa željom da prenesu tu kreativnost slu&scaron;aocima, ovaj kvartet svakodnevno teži ka kvalitetu i postojanosti na muzičkoj džez sceni.
Kompozitorka, pijanistkinja i vođa benda Nevena Pejčić (1996) je 2018. godine osnovala vokalni kvartet MING, u okviru kojeg djeluje kao pijanistkinja, aranžerka i kompozitorka. Zavr&scaron;ila je srednju muzičku &scaron;kolu u Subotici na odsjecima za klasični i džez klavir. Studije je upisala na Fakultetu muzičke umjetnosti u Beogradu 2015. godine, na Odsjeku za džez i popularnu muziku, gdje je 2019. godine započela i master studije. Od pro&scaron;le godine usavr&scaron;ava se u Kelnu na Fakultetu za muziku i ples, odsjek džez kompozicija/aranžman u klasi prof. Florijana Rosa (Florian Ross).
Tokom svog muzičkog obrazovanja učestvovala je na mnogim nacionalnim i međunarodnim muzičkim takmičenjima u Beogradu, Zrenjaninu, Ćupriji, &Scaron;apcu, Budimpe&scaron;ti, Gracu, Gorici, Klužu (Rumunija) gdje je osvojila nekoliko nagrada. Od 2018. godine, svira klavir u Narodnom pozori&scaron;tu u Beogradu. Nastupila je u predstavama &bdquo;Bolivud&ldquo; u režiji Maje Pelević, i &bdquo;Mačka na usijanom limenom krovu&ldquo; i napisala je muziku za dječiju predstavu &bdquo;Dom&ldquo; u režiji Zagorke Stojanović, realizovana u selu Mionica.
Njena kompozicija &ldquo;Wald&rdquo; bila je uvr&scaron;tena u repertoar projekta Balkan Youth Jazz Orchestra, koji je premijerno izveden u Podgorici 29.aprila 2021. u podgoričkom KIC-u.

Sjutra koncert vokalno - instrumentalnog sastava MING iz Beograda

POČETAK U 20 SATI U KIC-U

Književno veče sa Desankom Jauković, pjesnikinjom i profesoricom italijanskog jezika i književnosti, održano je sinoć u KIC-u &ldquo;Budo Tomović&rdquo;, saop&scaron;teno je iz KIC-a.
&nbsp;Autorka je govorila o svom književnom stvarala&scaron;tvu, prevođenju i naučnom književnom radu, koji su utemeljeni u italijanskom jeziku i književnosti.
"Na odsjeku za italijanistiku Filolo&scaron;kog fakulteta u Nik&scaron;iću Desanka Jauković zavr&scaron;ila je osnovne, specijalističke i magistarske studije, a trenutno je na doktorskim studijama iz oblasti italijanske književnosti na Sveučili&scaron;tu u Zadru. Pi&scaron;e poeziju na italijanskom jeziku i prevodi poeziju sa italijanskog na crnogorski jezik, kao i na&scaron;e pjesnike na italijanski. Pjesme su joj objavljene u brojnim italijanskim književnim časopisima i antologijama i nagrađivane važnim priznanjima na književnim konkursima", navodi se u saop&scaron;tenju.
Govoreći o pisanju poezije na stranom jeziku, &scaron;to djeluje kao svojevrsni eskapizam ili unutra&scaron;nji egzil, Desanka Jauković je istakla da svako umjetničko stvarala&scaron;tvo vjerovatno jeste jedan vid bijega od spolja&scaron;njeg u neki unutra&scaron;nji svijet, međutim, da taj put ne vidi kao jednosmjeran.
&ldquo;Smatram da je taj bijeg cikličan. Da je poezija bijeg od svijeta, samo privremen, kako biste se okrijepili i jači i drugačiji ponovo vratili svijetu kome ipak primarno pripadamo. U tom smislu je poezija možda poput neke vrste životnog goriva koje vas pokreće i omogućava da nastavite.&rdquo;
Kako je kazala, u ranim fazama, za nju je pisanje poezije na italijanskom imalo dodatnu funkciju neke vrste eskapizma, jer se pisanjem na stranom jeziku &scaron;titila od mogućih pitanja ljudi oko sebe i suočavanja sa temama koje su joj tada bile u fokusu - &scaron;to je, kako je primijetila, donekle, moguće i bijeg od sebe.
Razgovor sa autorkom vodila je Valentina Knežević, koja je ocijenila da poeziju Desanke Jauković odlikuje duboko lirski izraz, introspekcija i refleksivnost, kao i otvaranje najsu&scaron;tinskijih pitanja čovjekovog postojanja i njegovog položaja u svijetu.&nbsp;
"Kao jednu od odlika ove poezije istakla i ulogu naslova, koji kontekstualizuju pjesme i &scaron;iri nivoe značenja, poput pjesme &bdquo;Ja o umjetnosti ni&scaron;ta ne znam&ldquo;, koja posredno otvara pitanje o prirodi i ulozi umjetnika.
Napisana na italijanskom jeziku pod naslovom Io non mi intendo dell'arte (Ja o umjetnosti ni&scaron;ta ne znam), ova pjesma, prvonagrađena je na međunarodnom konkursu Il Parnaso, u sekciji za eksperimentalnu destruktralističku poeziju. Riječ je o konkursu koji se u Italiji organizuje već petu godinu, a koji promovi&scaron;e savremeni pjesnički izraz na italijanskom jeziku i nova formalna i sadržinska rje&scaron;enja za kojima traga pjesnik XXI vijeka", dodaje se u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Desanka Jauković je, kako kažu iz KIC-a, čitala svoje pjesme na italijanskom i njihove prevode na crnogorski jezik.
Kako je kazala, slaže se sa stavom da je svaki jezik novi pogled na svijet, te &ldquo;da ima i ulogu neke vrste filtera kroz koji se svijet posmatra, a koji nekad kad stvarate na maternjem jeziku jednostavno izostanu ili ih ne nalazite&rdquo;.
Naročito je istakla razlike u tonu pjesama koje je u istom periodu pisala na crnogorskom i na italijanskom jeziku, primjećujući da su one na na&scaron;em jeziku dosta pesimističnije dok pjesme nastale na italijanskom, posebno iz perioda osnovne i srednje &scaron;kole, nose dosta vedrije tonove.
Kada je to prvi put uočila, kako kaže, nije mogla sebi da objasni razlog, ali je potom, čitajući &scaron;ta o uticaju jezika na na&scaron;e raspoloženje kažu i psiholingvisti, prona&scaron;la da je zapravo dokazano kako slu&scaron;anje određenih stranih jezika pobolj&scaron;a
va raspoloženje, a italijanski je u tom smislu u samom vrhu kao izuzetno melodičnan jezik. &ldquo;Većina riječi u italijanskom zavr&scaron;ava se na samoglasnik i to u poeziji dodatno doprinosi slojevitosti teksta, odnosno i sloju zvučanja koji je u poeziji važniji mnogo nego u prozi.
A osim toga, kada učite neki strani jezik vi poprimate i određene ne samo lingvističke nego i kulturolo&scaron;ke kodove i uranjajući u kulturu tog jezika i zemlje ili zemalja u kojima se on govori, iako je to možda i na nesvjesnom planu, vi se sigurno mijenjate i postajete bogatiji&rdquo;, zaključila je autorka.&nbsp;
&nbsp;

Održano književno veče Desanke Jauković

U KIC-U BUDO TOMOVIĆ

Koncert Gudačkog ansambla Crnogorskog simfonijskog orkestra &nbsp;biće održan u petak u 20 sati na Velikoj sceni Muzičkog centra Crne Gore.&nbsp;
Iz Muzičkod centra su kazali da će Gudački ansambl Crnogorskog simfonijskog orkestra nastupiti sa violinistom Sretenom Krstićem, umjetničkim rukovodiocem koji je od 2011. godine stalni koncertmajstor i umjetnički vođa Zagrebačkih solista.
Na repertoaru će biti: "Serenada za gudače u C-duru" op. 48, P. I. Čajkovskog i "Simfonija broj 5 u c-molu" op. 67 (aranžman za gudače Sretena Krstića).&nbsp;

U petak koncert Gudačkog ansambla Crnogorskog simfonijskog orkestra  

POČETAK U 20H U MUZIČKOM CENTRU

Prvi solistički koncert violinistkinje Sofije Marković, maturantkinje Umjetničke &scaron;kole za muziku i balet &bdquo;Vasa Pavić&rdquo; biće održan u okviru KIC-ovog ciklusa &ldquo;Mladi talenti&rdquo; u srijedu, 30.marta, u velikoj sali, u 19 sati.
Umjetnica će nastupiti uz klavirsku saradnju Davora Novaka, a na repertoaru će biti djela: Volfganga Amadeusa Mocarta (Sonata u A duru br. 22, K. 305), Johana Sebastijana Baha (Partita u d-molu, br. 2 BWV 104) i Ludviga Van Betovena (Sonata u F-duru, br. 5 op. 24, &ldquo;Proljećna&rdquo;).
Sofija Marković (Podgorica, 2003) potiče iz muzičke porodice. Violinu je počela da svira sa sedam godina u Umjetničkoj &scaron;koli za muziku i balet &bdquo;Vasa Pavić&ldquo;, u klasi Vilija Ferdinandija. Uporedo je učila da svira klavir u klasi Lidije Skender. Srednje muzičko obrazovanje je nastavila u istoj &scaron;koli, gdje trenutno pohađa četvrti razred u klasi Marka Simovića.
Tokom &scaron;kolovanja je osvajala nagrade na državnim i međunarodnim takmičenjima: &ldquo;Muzički festival mladih Crne Gore&rdquo;, takmičenje &ldquo;Pjeter Gaci&rdquo; (Skadar), festival &ldquo;Zlatne stepenice&rdquo; (Valjevo), &ldquo;Polihimnija&rdquo; (Skoplje). Sarađivala je sa dirigentima: Toni &Scaron;oroks (Engleska), Fabio Sperandio (Italija), Anton Martinov (Rusija), a usavr&scaron;avala se kod profesora: Obri Oliverson (SAD), Song Čoi (Južna Koreja), Graf Murža (Rusija), Marko Josifoski (Srbija). Godine 2019. je učestvovala na muzičkom kampu u Italiji pod nazivom &ldquo;Muzika - most između ljudi&rdquo;, u okviru kojeg je svirala koncerte u Italiji i Sloveniji. Dva puta je učestvovala na &ldquo;Ljetnjem kampu za kamernu muziku&rdquo; na Ivanovim koritima u organizaciji KIC-a Budo Tomović, i nastupala na zavr&scaron;nim koncertima na Cetinju i u Podgorici. Učestvovala je i u projektu &ldquo;Krug&rdquo;, kao članica kamernog ansambla i orkestra.
Iz KIC-a napominju da važe mjere Instituta za javno zdravlje.

Prvi solistički koncert violinistkinje Sofije Marković u srijedu u KIC-u

U 19 SATI

Ovogodi&scaron;nja 94. ceremonija dodjela prestižne filmske nagrade Oskar biće održana večeras u Dolbi Teatru u Los Anđelesu.
Ceremoniju dodjele najprestižnije nagrade vodiće Redžina Hol, Ejmi &Scaron;umer i Vanda Sajks.
Početak ceremonije zakazan je za 20 sati po pacifičkom vremenu, a po srednjoevrpskom vremenu odvijaće se u noći sa nedjelje na ponedjeljak.
Film "&Scaron;ape pasje" (The Power of the Dog) Džejn Kempion, sa Benediktom Kamberbačem u glavnom ulozi, ima 12 nominacija, prati ga "Dina" sa 10, a slijede "Belfast" i "Priča sa zapadne strane sa po sedam.
U kategoriji za najbolji film nominovani su: "Kralj Ričard" u režiji Reinalda Markusa Grina, "Priča sa zapadne strane" Stivena Spilberga, "Ne gledaj gore" Adama Mekeja, "CODA" &Scaron;ian Heder, "Belfast" u režiji Keneta Brane, "&Scaron;ape pasje" rediteljke Džejn Kempion, "Ulica noćnih mora" Giljerma del Tora, "Dina" Denisa Vilneva, "Licorice Piža" Pola Tomasa Andersena i kao najbolje ocijenjeni film prema mi&scaron;ljenju gledalaca "Drive My Car" u režiji Rjusuke Hamagučija.
U kategoriji za najbolju glumicu nominovane su: Džesika Čestejn &ndash; "Oči Temi Fej", Olivija Kolman u filmu "Mračna kći", Penelope Kruz za ulogu u "Paralelne majke", Nikol Kidman u "Being the Ricardos" i Kristen Stjuart za ulogu princeze Dajane u filmu "Spenser".
U kategoriji za najboljeg glumca na&scaron;li su se: Havier Bardem u filmu "Being the Ricardos", Benedikt Kamberbač za ulogu u filmu "&Scaron;ape pasje", Endru Garfild koji igra u ostvarenju "tick, tick&hellip; BOOM!", zatim Vil Smit u "Kralju Ričardu" i Denzel Vo&scaron;ington za ulogu u "Tragediji Magbeta".
U kategoriji za najboljeg reditelja bore se Kenet Brana za film "Belfast", Pol Tomas Anderson s filmom "Licorice Piža", Džejn Kempion koja je režirala "&Scaron;ape pasje", Rjusuke Hamaguči sa "Drive My Car" kao i Stiven Spilberg sa "Pričom sa zapadne strane".
&nbsp;
&nbsp;

Večeras 94. ceremonija dodjela Oskara

U LOS ANĐELESU

Violinista Vujadin Krivokapić prirediće sjutra u 20 sati koncert za solo violinu u organizaciji KIC-a &ldquo;Budo Tomović&rdquo; u Modernoj galeriji Muzeja i galerija Podgorice (ul. Marka Miljanova br. 4).
Na programu su djela: Igora Stravisnkog &ldquo;Elegija&rdquo;, Đuzepea Tartinija &ldquo;Sonata u g-molu&rdquo;, Alfreda &Scaron;nitkea &ldquo;Paganiniju&rdquo;, Žorža Eneskoa &ldquo;Preludijum u unison&rdquo; i Fazila Saja &ldquo;Kleopatra&rdquo;.
Vujadin Krivokapić je stekao osnovno i srednje muzičko obrazovanje u &Scaron;kolskom centru za muziku i balet &ldquo;Vasa Pavić&ldquo; u Podgorici u klasi Vilija Ferdinandija. Diplomirao je na Fakultetu muzičke umjetnosti u Beogradu (FMU) 1999. godine, u klasi prof. Dejana Mihajlovića, a kasnije i magistrirao na istom fakultetu, u klasi istog profesora.
Nakon toga, 2002. godine, upisao je magistarske studije na Fakultetu za muziku u Montrealu (Universit&eacute; de Montr&eacute;al, Facult&eacute; de Musiqu&eacute;), Kvebek, Kanada, u klasi prof. Eleonore Turovski. Magistrirao je 2004. godine. Laureat je vi&scaron;e internacionalnih i studentskih takmičenja među kojima se izdvaja stipendija dobijena od Univerziteta u Montrealu. Na Muzičkoj akademiji na Cetinju angažovan je 2008. godine, kao saradnik u nastavi u klasi prof. Grigorija Kraska.
Trenutno radi kao vanredni profesor na studijskom odsjeku Gudači, predmet-Violina. Takođe obavlja dužnost prodekana za umjetnost, od 2019. godine.
Seriju koncerata sa repertoarom za solo violinu Vujadin Krivokapić je počeo da realizuje u okviru muzičkog programa KIC &bdquo;Budo Tomović&ldquo; 2015. godine. Ovo je treći program u tom ekskluzivnom serijalu.

Koncert violiniste Vujadina Krivokapića sjutra u Modernoj galeriji

U ORGANIZACIJA KIC-A BUDO TOMOVIĆ

Manifestacija &ldquo;Afirmi&scaron;imo mlade crnogorske književne stvaraoce &ndash; do 18 godina&rdquo;, koju organizuje Internacionalna kulturna asocijacija &ldquo;IKA&rdquo; u saradnji sa Udruženjem književnika &ldquo;Zenit&rdquo;, biće održana sjutra u Multimedijalnoj sali KIC-a &ldquo;Budo Tomović&rdquo; u 19 časova.
U okviru manifestacije učestvuje 15 mladih književnih stvaralaca, koji će se predstaviti sa po dvije autorske pjesme.
"Žiri, u čijem sastavu su afirmisani književnici, odabraće tri najbolja autora kojima će biti dodijeljeni sertifikati", saop&scaron;teno je iz KIC-a Budo Tomović.

Manifestacija u čast mladih književnih stvaralaca sjutra u KIC-u

U ORGANIZACIJI INTERNACIONALNE KULTURNE ASOCIJACIJE "IKA"

Dugometražni dokumentarni film &ldquo;Blažo&rdquo;, autora Momira Matovića, koji je posvećen istaknutom revolucionaru i narodnom heroju Blažu Jovanoviću biće premijerno prikazan u utorak, , u velikoj sali Kulturno - informativnog centra (KIC) &ldquo;Budo Tomović&rdquo;, od 20 sati, saop&scaron;teno je iz KIC-a.
&ldquo;Odanost Blaža Jovanovića prvog polsijeratnog Predsjednika Narodne Republike Crne Gore i požrtvovanje za narod bio je sav smisao njegova života&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Ona je, kako su rekli, pospje&scaron;ila razvoj njegovog optimizma, osobene ljepote i bistrine, elokventnosti i ljudske topline.&nbsp;
&ldquo;Urođeni dar shvatanja i razboritosti za svačiju nevolju i tugu i beskompromisnog borca protiv sviju uzroka dru&scaron;tvenih zala&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Film je nastao u produkciji Mat film Montenegro i uz podr&scaron;ku Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada.
&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp;
&nbsp;

Premijera dugometražnog dokumentarnog filma “Blažo”

UTORAK U 20H

Solistički koncert crnogorskog umjetnika Neza Haverića biće održan u četvrtak, u velikoj sali KIC-a &ldquo;Budo Tomović&rdquo; od 20 sati, saop&scaron;teno je iz KIC-a.
&nbsp;Umjetnik će nastupiti u pratnji orkestra &ldquo;Taslidža&rdquo; pod upravom Tamira Talovića, a na repertoaru će biti stare sevdalinke iz Crne Gore i regiona.&nbsp;
Gosti koncerta su: Zdravko Đuranović, Žuti Serhatlić, Tanja &Scaron;eter, Hamza Haverić, Anđela Vukčević i Senada Beglerović Leković. Specijalan gost će biti poznati crnogorski glumac Slobodan Marunović.
Besplatne ulaznice se mogu preuzeti na biletarnici KIC-a od 9 do 20 sati. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;
&nbsp;

Solistički koncert Neza Haverića u KIC-u

POČETAK U 20H

Pisac Milovan Vitezović preminuo je u 78. godini u Beogradu. Srpski pisac preminuo je poslije duge i te&scaron;ke bolesti, pi&scaron;e "Nova.rs".
Milovan Vitezović rođen je 11.septembra 1944. godine kraj Kosjerića.
Bio je dugogodi&scaron;nji urednik igranog programa TV Beograd i glavni urednik umjetničkog programa RTS. Takođe i profesor filmskog i televizijskog scenarija na katedri Dramaturgije Akademije umetnosti. Pisao je pjesme, romane, drame, filmska i TV scenarija, eseje, kritike i aforizme.
Objavio je vi&scaron;e od četrdeset knjiga u oko 180 izdanja. Bio je autor 11 romana, koji su svi bili bestseleri. Knjige je objavljivao na njemačkom, engleskom, italijanskom, slovenačkom, ruskom, makedonskom, grčkom, rumunskom i hebrejskom jeziku.
Za televiziju je pisao scenarija za drame "&Scaron;e&scaron;ir profesora Koste Vujića", i "Snohvatice" I i II; za igrane televizijske serije "Dimitrije Tucović" i "Vuk Karadžić" (16 epizoda). Pisao je scenarija za igrane celovečernje TV filmove: Mjesto susreta Beograd i Srebro na Odisejevom putu za evropske televizije ORF i ZDF.
Sa Zdravkom &Scaron;otrom radio je scenarija po svojim romanima Lajanje na zvijezde (nagrada festivala Herceg Novog i Zlatna novosadska arena), a tokom bogate karijere ovjenčan je brojnim nagradama, prenosi "Nova.rs".

Umro Milovan Vitezović

U 78. GODINI

Promocija knjiga &ldquo;Ako dojedrim&ldquo; i &bdquo;Konzul i juvelir Mediterana&ldquo; Borisa Jovanovića Kastela održaće se u četvrtak, 24. marta u Multimedijalnoj sali KIC-a &ldquo;Budo Tomović&rdquo; u 19 sati.
Kako je najavljeno, o poeziji i esejima sa pjesnikom će razgovarati Đina Bajčeta, izdavač i direktorica pljevaljske biblioteke, dok će stihove i odlomke iz eseja čitati Sofija Kirsanov.
JU Narodna biblioteka &ldquo;Stevan Samardžić&rdquo; iz Pljevalja nedavno je obogatila svoju izdavačku riznicu sa dvije knjige Borisa Jovanovića Kastela, poezije &ldquo;Ako dojedrim&rdquo; i izabranih eseja &ldquo;Konzul i juvelir Mediterana&rdquo; o djelu pjesnika pisanih prethodne decenije iz pera crnogorskih i autora iz regiona.
Poznat po svojoj sredozemnoj poetskoj misiji, južnjačkoj pasiji i neprekidnim uranjanjima u unutra&scaron;nja mora beskraja, ovaj crnogorski i mediteranski pjesnik objavio je trideset knjiga poezije i eseja, njegova poezija ovjenčana je brojnim međunarodnim nagradama za književnost, prevođena na dvadeset jezika i zastupljena u brojnim antologijama crnogorske, mediteranske i evropske poezije.
&ldquo;Boris Jovanović Kastel važi za jednog od najvećih pjesnika Mediterana. Tako za njega kažu mnogi kritičari Balkana i Evrope, poredeći ga često sa jednim drugim velikim pjesnikom Mediterana, Kavafisom&rdquo;, napisala je bosansko-francuska pjesnikinja Jasna &Scaron;amić
U knjizi &ldquo;Ako dojedrim&rdquo; Kastel isijava jedinstveni mediteranski senzibilitet, koji vremenski i prostorno prenosi iskonsku vibraciju Sredozemlja i njome obogaćuje i preispituje na&scaron;e živote i viđenja svijeta. Svaka Kastelova knjiga, pa i ova, jedan je kamičak u tom nesagledivom, bezvremenom i dubokom mozaiku civilizacija.
Slika njihove recepcije u crnogorskoj i južnoslovenskoj književnoj kritici i esejisti je mozaik brojnih i raznovrsnih analiza, studija i tumačenja čiji je zajednički imenilac - Mediteran kao biće, identitet i sudbina, unutra&scaron;nje more kome je pjesnik posvetio književni opus od tridesetak knjiga poezije i eseja. Istovremeno, knjiga predstavlja duboko poetsko i kritičko-esejističko uranjanje u Kastelovo pjesničko djelo objavljeno u prethodnoj deceniji iz pera brojnih autora iz Crne Gore i regiona, postajući tako mlađa tematsko-motivska sestra knjige &ldquo;Mediteranski gospar&rdquo; (2010).

Promocija Kastelovih knjiga u četvrtak u KIC-u

"AKO DOJEDRIM" I "KONZUL I JUVELIR MEDITERANA"

Grupa &ldquo;Vatra&rdquo; nedavno je objavila novi duet sa Božom Vrećom <a style="color: #e03e2d;" href="https://www.youtube.com/watch?v=srtSxeCGD3c">&ldquo;Rum na usnama&rdquo;.</a> Pjesma je za nekoliko dana ostvarila preko 150 000 pregleda na Youtube-u. Frontmen grupe Ivan Dečak za portal Dnevno.me. priča o snimanju spota, saradnji poznatim interpretatorom i autorom sevdalinkisa, ali i planovima za naredni period.
Najavio je i koncert koji će biti održan sedmog aprila u Centru kulturnih zbivanja (CKZ) Ribnica.
Dnevno.me: Sa legendarnim Božom Vrećom snimili ste duet &ldquo;Rum na usnama&rdquo;. Kakva je saradnja sa njim i kako je do nje do&scaron;lo?&nbsp;
Ivan Dečak: Sve dosada&scaron;nje saradnje, pa tako i ta desile su se spontano. Pjesma je zapravo sama zatrazila začin kakav je Božo Vrećo, ba&scaron; kao &scaron;to su na&scaron;i prethodni dueti &ldquo;Tremolo&rdquo; zatražili Urbana i &ldquo;Nama se nikud ne žuri&rdquo; Massima.
Na na&scaron;u sreću svi su se oni odazvali pozivu, te svojim učestvovanjem obogatili na&scaron;e pjesme, na čemu smo im neizmjerno zahvalni. Inače, sarađivati sa Božom i družiti se sa njim bilo je pravo zadovoljstvo.
Dnevno.me: Kakva je bila reakcija Boža Vreća kad ste ga pozvali, kako je protekao prvi susret?
Ivan Dečak: Poslao sam mu SMS i pjesmu, Božo se javio već drugog jutra. Rekao je da se prepoznao u pjesmi i da pristaje na saradnju. Zapravo je sve nekako i&scaron;lo kao da se poznajemo čitav zivot, ba&scaron; prijateljski i iskreno.
Dnevno.me: Gdje je sniman spot i koliko dugo ste radili na njemu?Da li je i koliko te&scaron;ko raditi na spotu koji će adekvatno pratiti numeru?
Ivan Dečak: Spot je sniman u Rijeci u najdubljem bazenu koji postoji kod nas u Hrvatskoj. Redatelj spota je fenomenalni Filip Gržinčić, s kojim smo već i prije sarađivali. Srećni smo da nam se u spotu pridužila Mirela Karda&scaron;evic, vi&scaron;estruka svietska prvakinja u zaronu na dah, a kako to sve izgleda otkrićete ako pogledate &ldquo;Rum na usnama&rdquo; na YT.
Dnevno.me: Vi potpisuje tekst, postoji li ne&scaron;to &scaron;to vas je posebno inspirisalo, da li pjesma nosi neku poruku?
Ivan Dečak: Ovo je pjesma koja izaziva slobodu u svim segmentima na&scaron;ih života. Istovremeno ne smijemo u želji da ostvarimo vlastitu slobodu, oduzeti tu istu slobodu nekome drugome.&nbsp;
Dnevno.me: Na spotu ste sarađivali i sa Mirelom Karda&scaron;ević, rekorderkom zarona na dah, kako je do te saradnje do&scaron;lo?&nbsp;
Ivan Dečak: Mirela i ja bili smo za&scaron;titna lica jedne kampanje u Hrvatskoj i nekako smo kliknuli na prvu.
Osim sto je sportistkinja bez konkurencije, Mirela je jedna divna osoba, prelijepa žena i majka dvojice preslatkih dječaka. Bila nam je čast ugostiti je u na&scaron;em video spotu.
<img src="https://dnevne.s3.eu-central-1.amazonaws.com/ivan decak i bozo vreco.jpg" alt="" width="559" height="370" />
Foto: Privatna arhiva
Dnevno.me: Možemo li reći da je pjesma spoj nespojivog, sudar dvije energije. Vi kao vatreni bend i Božo kao predstavnik sevdaha?&nbsp;
Ivan Dečak: Vatra je bend koji svoju muziko nikada nije stavljao u ladice ili među granice. Volimo da kažemo da stvaramo i izvodimo nesvrstanu glazbu, pa kao takvi možemo da koketiramo i saađujemo ba&scaron; sa svima.
Nije li smisao muzike i umjetnosti kao takve vječito istraživanje i igranje bez granica. U tom kontekstu ovaj je spoj za mene apsolutno logičan. Jer pjesma je tako htjela, a pjesma mora biti ispred svakog ega.
Dnevno.me: Prije par godina ste govorili da pjesme Vatre uvijek nose neku poruku te da ih treba čuti i po nekoliko puta, i dalje tako mislite i za&scaron;to je to tako? &nbsp;
Ivan Dečak: Moje pjesme bave se u unutra&scaron;njim previranjima, borbom sa vlastitim demonima, ali i primjećivanjem situacije u svojoj bližoj i daljoj okolini.
Sve može biti inspiracija, ako dovoljno otvorimo oči i načulimo u&scaron;i. Naravno, uz uslov da sve &scaron;to vidimo i čujemo znamo, na sebi svojstven način, da pretočimo u pjesme.
Dnevno.me: Pro&scaron;log vikenda ste boravili u Podgorici, najavili ste da ćete se vratiti kroz mjesec. Kada tačno će biti održan koncert na otvorenom i gdje?
Sa zadovoljstvom mogu najaviti na&scaron; koncert sedmog aprila u CKZ Ribnica, ulaznice su upravo od danas u prodaji, a možete ih pronaći u samom klubu.
<img src="https://dnevne.s3.eu-central-1.amazonaws.com/Arhiva/ivan dečak u ramadi (2).jpg" alt="" width="583" height="438" />
Foto: Dnevno.me
Dnevno.me: Koliko je pandemija koronavirusa uticala na vas kao muzičare, mislite li da su, kako mnogi tvrde, &ldquo;najgore pro&scaron;li&rdquo;. Kakva je situacija sa grupom Vatra?
Ivan Dečak: Nismo se predali, radili smo u skladu sa mogućnostima. Jedini smo bend sa ovih prostora koji je održao komercijalnu virtualnu turneju od &scaron;est nastupa, u vremenu kada ba&scaron; niko nije nastupao.&nbsp;
U istom periodu napisao sam najvi&scaron;e pjesama, ne samo za Vatru već i za neke učesnike showa The Voice, te naslovnu za Massimov predstojeći album, pjesmu &ldquo;Mali krug velikih ljudi&rdquo;, koja je u Hrvatskoj progla&scaron;ena pjesmom godine na nagradi Porin. Mi ćemo je u svom aranžmanu, takođe, izvesti &scaron;estog aprila u Ribnici.
Dnevno.me: Nedavno ste objavili spot, ima li planova da biste uskoro mogli snimiti jo&scaron; ne&scaron;to?
Ivan Dečak: Upravo dovr&scaron;avamo deseti studijski album, pjesma &ldquo;Rum na usnama&rdquo; peti je singl sa tog predstojećeg albuma. Prije tog singla objavili smo jo&scaron;: &ldquo;Sva na&scaron;a ljeta&rdquo;, &ldquo;Carstvo Sunca&rdquo;, &ldquo;Vidi kako se smije&scaron;&rdquo;, &ldquo;Nova godina nije se dogodila&rdquo;&hellip;
U septembru pu&scaron;tamo jos jedan singl pa objavljujemo album.
Dnevno.me: Sa kim biste voljeli da snimite duet a već nijeste, neka posebna želja?
Ivan Dečak: Upravo mi se ispunila želja, pjevao sam duet sa va&scaron;im momcima iz Podgorice, grupa &ldquo;Neon&rdquo;, koja će uskoro objaviti fantastičan singl &ldquo;Daleko odavde&rdquo;. Pjesma je snažnom, uvijek aktualnom porukom, jedva čekam da čujete pjesmu i vidite spot.
Dnevno.me: Dolaze nova vremena, nove muzičke nade, ima li kvalitetne muzike na Balkanu?
Ivan Dečak: Muzika na Balkanu mnogo je kvalitetnija od politike na istom području, kada bi se regija mjerila po muzici, svima bi nam život bio pjesma.
Dnevno.me: Planovi za dalje, nastupi, koncerti u regionu?
Ivan Dečak: Imamo mnogo planova, pratite nas na Vatra official FB i IG i saznajte svakodnevno gdje smo i &scaron;ta radimo, a za početak odjurite do Ribnice po svoju ulaznicu kako bi se uskoro vidjeli na Vatrenom ukazanju.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/wlT2kVaSm3I" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
&nbsp;

Frontmen grupe “Vatra” za Dnevno.me: Kada bi se Balkan umjesto po politici mjerio po muzici, svima bi nam život bio pjesma

KONCERT U RIBNICI SEDMOG APRILA, U SEPTEMBRU NOVI SINGL PA ALBUM

Na velikoj sceni KIC-a "Budo Tomović" u utorak održaće se koncert U&Scaron;MB "Vasa Pavić" povodom Dana &scaron;kole, gdje će pored učenika nastupiti i profesori te obrazovne ustanove.
"Učenici koji učestvuju u programu su Du&scaron;an Martinović, klavir, David Golubović, kontrabas, Nađa Grdinić, gitara, Lazar Janju&scaron;ević, harmonika, Emina Vi&scaron;njić, violina, Doria Nedović, saksofon, Lola Stani&scaron;ić, klavir, Sara Krković, savremeni balet", saop&scaron;teno je iz uprave &scaron;kole.
Nastupiće i Orkestar harmonika srednje &scaron;kole pod dirigentskom palicom Irene Merdović.
U duetu sa svojom profesoricom solo pjevanja, Marinom Cucom, nastupiće učenica Jovana Pavlović.
Posebna čast za učenike je, kako kažu, dijeliti scenu sa svojim profesorima, na ovom koncertu nastupiće i profesori: Marija Mitrović - klavir, Stefan Pavićević - klarinet, Dijana Orlandić - flauta, Miroslav Ilić - harmonika, Sava Vujačić - harmonika, Petar Dobričanin, Marko Prentić, Dražen Joković, Nedeljko Pejović - gitara, Jelena Mihaljević, Enes Tahirović - vokal.
Na programu će se naći djela Skarlatija, Vivaldija, Hačaturjana, Galiana, &Scaron;opena, Paganinija, Pendereckog...

Koncert škole "Vasa Pavić" u utorak u KIC-u

POVODOM DANA ŠKOLE

Knjiga poezije Milisava Rosića "Drugi svijet" biće promovisana u ponedjeljak, 21.marta u Multimedijalnoj sali KIC-a &ldquo;Budo Tomović&rdquo;, od 19 sati.
Uz autora, o knjizi će govoriti recezent djela književnica Nata&scaron;a Žurić i dr Mirko Jakovljević ispred izdavačke kuće Lider Mont Media.
U okviru promocije, kako je saop&scaron;teno iz KIC-a "Budo Tomović", biće prikazan kratak film posvećen djelu, a u muzičkom segmentu nastupiće umjetnica Olivera Bjelić.
Ovo je Rosiću književni prvijenac, a knjiga je za kratak vremenski period dobila pažnju publike, neke od pjesama su prevedene na vi&scaron;e jezika, i dobile su mjesto u inostranim književnim zbornicima i portalima.
&ldquo;Poetski prvjenac Milisava Rosića, pokazuje već sada određenu autorsku i čitalačku zrelost, gdje se s pravom može nagovijestiti pojava mladog mojkovačkog poete, kroz nagovje&scaron;taj &ldquo;Ovo je moj legat i podsjetnik, da se sjećam ko sam bio prije ovoga&rdquo;. Uz želju za nova pjesnička dostignuća, preporučujem ovu zbirku čitalačkoj publici.&rdquo; književnica Nata&scaron;a Žurić
Milisav Rosić, rođen je u Mojkovcu 1997. godine. Tu zavr&scaron;ava osnovnu i srednju &scaron;kolu. Student je na Fakultetu političkih nauka. Interesovanje za umjetnost kod Milisava je počelo od malih nogu. Prvi njegov ozbiljniji umjetnički projekat je performans &ldquo;Umjetnik nema ego&rdquo;. Svoje prve neobjavljene pjesme je čitao na umjetničkim večerima &ldquo;Pokaži talenat&rdquo; u sklopu Centra za Kulturu "Nenad Rakočević". Pored pisanja, kao njegove glavne vodilje, Milisav se oprobao u video produkciji u sklopu ep-a pjevačice Olivere Bjelić, gdje ekranizuje spot za pjesmu &ldquo;Sjena".

Promocija knjige poezije „Drugi svijet“ u ponedjeljak u KIC-u

AUTORA MILISAVA ROSIĆA

Kabaretska komedija "Audicija &ndash; kako sam dobila ulogu?", u produkciji Pan teatra iz Beograda, biće izvedena u Nik&scaron;ićkom pozori&scaron;tu u ponedjeljak, 21. marta u 20 časova.
Kako navode u karatkom opisu predstave, to je priča o tri glumice bez posla, koje putuju po Srbiji igrajući svoju komičnu predstavu sa igranjem i pjevanjem. Najmlađa od njih se jo&scaron; uvijek nada da će postati član ansambla velikog pozori&scaron;ta, dok su dvije starije glumice odustale od velikih snova, iako u sebi imaju snage i energije da se bore za pažnju i simpatije publike.
"Tekst je, inspirisan Čehovljevim pričama, napisala Tijana Grumić. U njemu se prepliću radnja na sceni i de&scaron;avanja iz privatnog života tri žene. Predstava otkriva radost i tugu glumačkog života, poigrava se scenskim žanrovima, od komedije, vodvilja, kabarea, do melodrame. Komad je režirala Mirjana Karanović, koja je kompleksnim i efektnim rediteljskim postupkom pokazala da ima izuzetan osjećaj za komično", nagla&scaron;avaju u opisu komedije.
U predstavi igraju Elizabeta Đorevska, Olivera Viktorović Đura&scaron;ković i Bojana Đura&scaron;ković.
Scenografiju potpisuje Ivan Pantović, muziku i tekst songova Branislav Pipović, kostim Zora Miočinović, a koreografiju Damjan Kecojević.
Predstava se prikazuje u okviru martovskog repertoara Nik&scaron;ićke kulturne scene 2022.