Uprkos generalnom padu broja zaraÅ¾enih, broj Å¾ivotno ugroÅ¾enih u KliniÄ�kom centru Crne Gore je u porastu za oko 15 odsto u odnosu na period od prije tri sedmice, kazala je direktorica KliniÄ�kog centra Ljiljana RaduloviÄ‡&nbsp;na dana&scaron;njoj konferenciji za novinare.
"Desetog januara u KCCG Å¾ivotno ugroÅ¾eno je bilo 36 pacijenata. Nevakcinisani su Ä�inili oko 90 odsto. Dvije treÄ‡ine njih su bili starosne dobi preko 60 godina, a sporadiÄ�no smo imali i pacijente mlaÄ‘e od 30 godina. Dvije treÄ‡ine je imalo prethodna oboljenja. MeÄ‘u trenutno Å¾ivotno ugroÅ¾enima, naÅ¾alost, iako ih je vi&scaron;e nego ranije, potvrÄ‘uje se da je opet devedeset odsto graÄ‘ana koje najteÅ¾e pogaÄ‘a korona virus nevakcinisano", rekla je ona.
Kako navodi, za razliku od ranijeg perioda, meÄ‘u Å¾ivotno ugroÅ¾enim pacijentima sada nema nijedan mlaÄ‘i od 30 godina.
"Sada je dominacija starije populacije jo&scaron; izraÅ¾enija, odnosno 80 odsto pacijenata je starije od 60 godina. TakoÄ‘e, 92 odsto njih su pacijenti sa prethodnim oboljenjima poput dijabetesa, hipertenzije i maligniteta", dodaje direktorica KCCG.
Kako je navela, u Crnoj Gori na bolniÄ�kom lijeÄ�enju uslijed korona virusa lijeÄ�i se 257 pacijenata.
"U KCCG nalazi se 73 pacijenta, OB Bar 33, OB Pljevlja 33, OB Bijelo Polje 23, OB Berane 14, OB Kotor 30, OB Nik&scaron;iÄ‡ 37, SB Brezovik 14", precizirala je ona.
&nbsp;
&nbsp;

RaduloviÄ‡: Raste broj Å¾ivotno ugroÅ¾enih od posljedica korone u KCCG

80 ODSTO PACIJENATA STARIJI OD 60 GODINA

Ukrajina proglasila veliku pobjedu u borbi za Kijev; Zelenski: Rusija Å¾eli zauzeti istok i jug Ukrajine

SAD UKRAJINI Å ALJU OPREMU ZA ODBRANU OD HEMIJSKOG NAPADA

&Scaron;esto odjeljenje Pokrajinskog suda Las Palmasa osudilo je trojicu pripadnika "&Scaron;kaljarskog klana" - poznate i opasne crnogorske narkomafije - na vi&scaron;egodi&scaron;nje kazne zatvora zbog meÄ‘unarodnog &scaron;verca droge, prenio je portal "canarias7.es". Kako se navodi, osim zatvorskih kazni, osuÄ‘eni su i da plate kazne od 15 miliona eura.
"Sve to nakon &scaron;to su uhap&scaron;eni u okviru akcije 'Kobi Fantom' u kojoj je zaplijenjeno 406 kilograma kokaina u vrijednosti od 14,4 miliona, uz 413.000 eura u gotovini. Na isti naÄ�in, osloboÄ‘eni su za kriviÄ�no djelo pripadnosti zloÄ�inaÄ�koj organizaciji za koje su bili optuÅ¾eni, shodno odbrani koju su izloÅ¾ili advokati Migel Anhel Perez Dijepa i Vega Malo", prenio je ovaj portal.
Dvojica okrivljenih, kako se navodi, osuÄ‘eni su na kazne zatvora od &scaron;est godina i Ä�etiri mjeseca, a treÄ‡i od &scaron;est godina i jedan mjesec.&nbsp;
Okrivljeni su, prema dokazanim Ä�injenicama, zajedno sa jo&scaron; trojicom lica koja nijesu privedena bili pripadnici klana "&Scaron;kaljari" iz Crne Gore, specijalizovanog za distribuciju kokaina.
"Da bi to uradili, nastanili su se na Kanarima od oktobra 2020. godine, prikazujuÄ‡i velike ekonomske resurse koji su im omoguÄ‡ili da iznajme nekoliko vozila kako bi izbjegli bilo kakav nadzor i nadgledanje", navedeo je portal "canarias7.es".
Navodi se da je meÄ‘u trojicom osuÄ‘enih bio i raniji voÄ‘a bande "Pink Panter", Ä�uvene po pljaÄ�kama najluksuznijih juvelirnica na svijetu u prvoj deceniji 2000-ih godina.
"Ovaj '&Scaron;kaljarski' klan, zajedno sa klanom 'KavaÄ�' i 'Zemunskim' klanom bile su prve grupe zloÄ�inaca sa Balkana koje su stigle u &Scaron;paniju nakon zavr&scaron;etka rata u Jugoslaviji, poÄ�ev od 2001. godine", pi&scaron;e portal "canarias7.es".&nbsp;
Podsjetimo, u avgustu pro&scaron;le godine objavljeno je da je Predrag Vujo&scaron;eviÄ‡, zvani Marko, uhap&scaron;en na Kanarskim ostrvima zajedno sa nekolicinom pripadnika&ldquo;&Scaron;kaljarskog klana&ldquo;. Tvrdilo se tada da je uhap&scaron;eni Vujo&scaron;eviÄ‡ jedan od &scaron;efova bande &ldquo;Pink panter&ldquo;.
Tokom hap&scaron;enja, kod njih je policija prona&scaron;la 408 kilograma kokaina, kao i pola miliona eura u gotovini.

"Å kaljarcima" skoro 19 godina zatvora i kazna od 15 miliona eura

PRESUDA SUDA U LAS PALMASU

test post 1

podnaslov

Nagli rast cijena elektriÄ�ne energije na trÅ¾i&scaron;tu tokom prethodnih deset mjeseci pokrenuo je pitanje odrÅ¾ivosti elektroprenosnog sistema, te su mnoge zemlje u regionu pribjegle razliÄ�itim rje&scaron;enjima u cilju rje&scaron;avanja ovog problema. Tako je, na primjer, u Sjevernoj Makedoniji, sama drÅ¾ava pruÅ¾ila finansijsku pomoÄ‡ nacionalnoj energetskoj kompaniji, a u Albaniji su se opredijelili za restrikcije.
MeÄ‘utim, u Elektroprivredi Crne Gore navode da, za sada, ne namjeravaju da slijede njihov primjer.
&ldquo;Mi smo, polazeÄ‡i od opredjeljenja EPCG da posluje dru&scaron;tveno odgovorno, odluÄ�ili da, za sada, ne podiÅ¾emo cijenu elektriÄ�ne energije za graÄ‘ane, a trudiÄ‡emo se i da izbjegnemo politiku restrikcija. Vjerujemo da postoji model prema kome bi finansijska stabilnost kompanije bila saÄ�uvana i mimo dodatnog optereÄ‡ivanja graÄ‘ana&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju EPCG.
PodsjeÄ‡amo, posljednjih dana graÄ‘ane Podgorice su uznemirili uÄ�estali prekidi napajanja elektriÄ�nom energijom, koji su pobudili sumnje u to da se, zbog aktuelne krize u svijetu, u Crnoj Gori pribjegava restrikcijama.
MeÄ‘utim, kako su za Gradsku RTV ranije kazali u Crnogorskom elektroprenosnom sistemu, kvarovi na mreÅ¾i su uobiÄ�ajeni, a o eventualnim buduÄ‡im prekidima elektriÄ�nog napajanja javnost Ä‡e blagovremeno biti obavije&scaron;tena.
&nbsp;
&nbsp;

EPCG: Cijena struje ostaje ista, trudiÄ‡emo se da izbjegnemo politiku restrikcija

NAGLI RAST CIJENA ELEKTRIÄŒNE ENERGIJE NA TRÅ½IÅ TU

Nakon obilne ki&scaron;e prethodnih dana, u crnogorskoj prijestonici i op&scaron;tini Nik&scaron;iÄ‡ veÄ�eras pada snijeg koji je na Cetinju za nepuni sat dostigao visinu od nekoliko centimetara.
Na Cetinju oko 22 sata temperatura je bila jedan stepen, a meteorolozi za sjutra&nbsp;najavljuju umjereno do potpuno oblaÄ�no vrijeme, povremeno ki&scaron;u, lokalno i pljusak sa grmljavinom, a u planinskim predjelima susnjeÅ¾icu i snijeg.
ÄŒitaoci portala Dnevno.me &scaron;alju nam snimak padavina iz Nik&scaron;iÄ‡a.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/SJjhhW4__tg" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
Meteorolozi za sjutra najavljuju umjereno do potpuno oblaÄ�no vrijeme; povremeno ki&scaron;a, lokalno i pljusak sa grmljavinom, a u planinskim predjelima susnjeÅ¾ica i snijeg. &nbsp;Jutarnja temperatura vazduha od -2 do 8, najvi&scaron;a dnevna od 0 do 13 stepeni.
<img src="https://dnevne.s3.eu-central-1.amazonaws.com/img-7e845323902d20992b9d26556aac15c2-v.jpg" alt="" width="761" height="343" />Foto: Dnevno
<img src="https://dnevne.s3.eu-central-1.amazonaws.com/img-fcfe7029ab2cd7e4cd74f2b76a300e33-v.jpg" alt="" width="757" height="341" />Foto: Dnevno
Na putnom pravcu Cetinje-Budva, veÄ�eras se oteÅ¾ano saobraÄ‡a, zbog jakog nevremena. Na ovoj dionici, pada snijeg.&nbsp;
Kako prenosi RTV Budva, na magistralnom putu Cetinje - Budva saobraÄ‡a se oteÅ¾ano, zbog snaÅ¾ne meÄ‡ave. VozaÄ�ima se savjetuje dodatan oprez.
Cetinjski list objavio je snimak padavina u Prijestonici.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/l5k6ipkarsI" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/jkhl5GvOQJY" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>

SnijeÅ¾na idila na Cetinju i u NikÅ¡iÄ‡u

JOÅ  NIÅ TA OD PROLJEÄ†A

O tome ko je bio na pravoj strani istorije najbolje su rekli graÄ‘ani na parlamenatarnim izborima 30. avgusta 2020. godine, a zatim i na lokalnim izborima u Nik&scaron;iÄ‡u, Herceg Novom, Mojkovcu, Cetinju, Ulcinju i Beranama na kojima je DPS doÅ¾ivjela klasiÄ�an politiÄ�ki brodolom, kazao je poslanik SNP-a Dragan VukiÄ‡, reagujuÄ‡i na izjavu poslanika DPS-a Danijela Å½ivkoviÄ‡a, koji je poruÄ�io da su <a href="https://dnevno.me/politika/-/zivkovic-dps-u-neprihvatljiva-uslovljavanja-snp-a-02-04-2022-13-06-05">"DPS-u neprihvatljiva uslovljavanja SNP-a".</a>
On je naveo da je bilo "smije&scaron;no Ä�itati izjavu Å½ivkoviÄ‡a, koji se u svom prepoznatljivom maniru obru&scaron;io na SNP"
VukiÄ‡ istiÄ�e da je SNP pune 22 godine bila predvodnik borbe protiv prethodnog reÅ¾ima i politike koja je isti &scaron;titila.
"Koliko god se funkcioneri ove partije trudili da ubijede javnost da njihova politika ima najveÄ‡u podr&scaron;ku u drÅ¾avi, izborni rezultati govore sasvim suprotno. ÄŒinjenica je da DPS gubi na svim nivoima, da niko neÄ‡e sa njom, pa su Å½ivkoviÄ‡eva uslovljavanja ko moÅ¾e, a ko ne moÅ¾e u manjinsku vladu vi&scaron;e nego smije&scaron;na. Vlada nije ponuÄ‘ena samo DPS-u, veÄ‡ 81 poslaniku u Skup&scaron;tini Crne Gore na EU agendi. Ono &scaron;to je sigurno je da Ä‡e SNP, ako ne ove, sigirno biti uÄ�esnica neke buduÄ‡e vlade i u tome nema spora. Da li Ä‡e se DPS vi&scaron;e ikad vratiti na nivo na kojem je nekad bio, izli&scaron;no je i govoriti", istakao je VukiÄ‡.
SNP je, kako kaÅ¾e, jasno postavila svoje preduslove za ulazak u manjinsku vladu, od kojih su najvaÅ¾niji - potpisivanje Temeljnog ugovora sa SPC, popis stanovni&scaron;tva, nastavak EU integracija i borba protiv organizovanog kriminala i korupcije.
"Upravo su borba protiv kriminala i korupcije i Zakon o porijeklu imovine, za koji se takoÄ‘e zalaÅ¾emo, ono od Ä�ega najvi&scaron;e strijepi DPS. Zbog toga je i upitno njihovo EU opredjeljenje jer ne moÅ¾ete biti partner meÄ‘unarodne zajednice, a da se ne borite protiv organizovanog kriminala i korupcije. To je prvi preduslov za pristupanje porodici razvijenih naroda", kazao je VukiÄ‡.
Prema njegovim rijeÄ�ima, SNP ostaje Ä�vrsto pri svojim programskim opredjeljenjima, sigurna da radi najbolje za graÄ‘ane.
"Ma&scaron;tarije poslanika Å½ivkoviÄ‡a ostaviÄ‡emo njemu i njegovim saborcima iz DPS-a. SNP nikada nije mogao bilo ko da uslovljava, posebno ne DPS, i tako Ä‡e ostati. Mi smo donijeli odluku koja je jasna. U Vladu ne mogu DPS i SD, a SDP je sama sebe iskljuÄ�ila kada su javno izjavili da na ovim programskim principima i sa SNP-om sebe ne vidi u Vladi", zakljuÄ�uje VukiÄ‡.

VukiÄ‡: Å½ivkoviÄ‡eva uslovljavanja ko moÅ¾e, a ko ne moÅ¾e u manjinsku vladu su smijeÅ¡na

"SNP OSTAJE ÄŒVRSTO PRI SVOJIM POLITIÄŒKIM STAVOVIMA"

Prihodi drÅ¾avnog budÅ¾eta su u januaru iznosili 106,7 miliona eura neto i veÄ‡i su oko 20,4 odsto ili 18,1 milion eura u odnosu na isti pro&scaron;logodi&scaron;nji period, pokazuju preliminarni podaci Ministarstva finansija i socijalnog staranja.
Januarski prihodi su i iznad plana budÅ¾eta za 2,9 miliona eura, odnosno 2,8 odsto.
&ldquo;Nastavljen je trend rekordne naplate prihoda iz pro&scaron;le godine. Prihodi od poreza na dodatu vrijednost (PDV) su iznad plana za januar za 1,3 miliona EUR ili 2,6 odsto, i iznose 50,3 miliona eura. Januarski prihodi eura&rdquo;, precizirali su iz Ministarstva.
Ministar finansija i socijalnog staranja, Milojko SpajiÄ‡, kazao je da su to prvi signali da su realno planirali budÅ¾et za ovu godinu i da nije taÄ�na priÄ�a o neodrÅ¾ivosti programa reformi Evropa sad.
&ldquo;Nastavljamo da obezbjeÄ‘ujemo stabilne prihode budÅ¾eta i pored znaÄ�ajnog smanjenja poreskog optereÄ‡enja na zarade, kojim je omoguÄ‡eno najveÄ‡e ikad poveÄ‡anje plata u Crnoj Gori i to u jednoj godini", poruÄ�io je SpajiÄ‡.
Kako je najavljeno, u predstojeÄ‡em periodu oÄ�ekuje se jo&scaron; bolja naplata prihoda, jer Ä‡e se osjetiti efekti poveÄ‡anja zarada iz programa reformi i veÄ‡e potro&scaron;nje, prenosi Mina Business.
Prema podacima Uprave prihoda i carina (UPC), bruto naplata prihoda za januar iznosi 117,16 miliona eura, &scaron;to je 6,84 odsto vi&scaron;e nego u istom mjesecu 2019. godine, u kojoj su bili rekordni prihodi.
Ministarstvo Ä‡e krajem februara objaviti objedinjene januarske podatke o svim prihodima i izdacima budÅ¾eta, u okviru redovnih mjeseÄ�nih izvje&scaron;taja.
Crna Gora je u pro&scaron;loj godini ostvarila rekordnu naplatu budÅ¾etskih prihoda, Ä�ime je prema&scaron;ila i rekordnu 2019, o Ä�emu se detaljan izvje&scaron;taj moÅ¾e naÄ‡i na sajtu Ministarstva.

SpajiÄ‡: Rast januarskih prihoda prvi dokaz da je "Evropa sad" odrÅ¾iva

PRIHODI DRÅ½AVNOG BUDÅ½ETA U JANUARU 106,7 MILIONA EURA

Pored bavljenja planinarenjem, sportom i pÄ�elarstvom, PodgoriÄ�anin Predrag Laku&scaron;iÄ‡ podjednako je uspje&scaron;an i u kuhinji. NaroÄ�ito ga privlaÄ�i poslastiÄ�arstvo, pa ne Ä�udi &scaron;to su njegovi specijaliteti raj za sva Ä�ula. Spoj ukusa, mirisa i savr&scaron;enog izgleda ne&scaron;to je &scaron;to posebno odu&scaron;evljava sladokusce, a u jednom su svi saglasni - PeÄ‘inim Ä�okoladama i domaÄ‡im pralinama te&scaron;ko da se moÅ¾e odoljeti.
<img src="https://dnevne.s3.eu-central-1.amazonaws.com/Arhiva/Ä�okolade6.jpg" alt="" width="628" height="819" />&nbsp; &nbsp; Foto: Dnevno.me
Znanje, ma&scaron;ta, ljubav prema poslu i razliÄ�iti sastojci odliÄ�an su recept za eksploziju ukusa, a o tome kako domaÄ‡e Ä�okoladne delicije pravi u kuÄ‡nim uslovima, Laku&scaron;iÄ‡ je govorio za Dnevno.me.
U svijet gastronomije u&scaron;ao je, kaÅ¾e, sasvim sluÄ�ajno. Jo&scaron; kao student, tada na treÄ‡oj godini Fakulteta za menadÅ¾ment, otkriva Gastro klub &bdquo;Vuko MitroviÄ‡&ldquo;. Gastronomija ga je oÄ�arala, a talenat i Å¾elja za usavr&scaron;avanjem otvorili su mu brojna vrata i omoguÄ‡ili da posao pretvori u pravu gastronomsku umjetnost.
<img src="https://dnevne.s3.eu-central-1.amazonaws.com/Arhiva/Ä�okolada 1.jpg" alt="" width="641" height="614" />Foto: Dnevno.me
U razgovoru za na&scaron; portal Laku&scaron;iÄ‡ kaÅ¾e da je znanja sticao &scaron;irom Evrope. PosjeÄ‡ivao je sajmove, upoznavao se sa razliÄ�itim ukusima, dekoracijama i naÄ�inima rada, &scaron;to je kasnije umnogome doprinijelo graÄ‘enju sopstvenog stila.
Ubrzo je poÄ�eo da se bavi i istraÅ¾ivanjem Ä�okolade pa je vrijeme pandemije, kada su nam brojne aktivnosti ograniÄ�ene, iskoristio da se posveti kreativnom radu te izradi domaÄ‡ih kakao krem tabli i pralina. Upravo su ova dva proizvoda, koja sprema iskljuÄ�ivo u kuÄ‡nim uslovima, ne&scaron;to po Ä�emu je postao prepoznatljiv. Sve pravi od najkvalitetnijih namirnica, trudeÄ‡i se da ba&scaron; svakom slatkom zalogajÄ�iÄ‡u pruÅ¾i poseban peÄ�at.
&ldquo;Praline nastaju od najfinijih i najboljih Ä�okolada iz Belgije. Ono &scaron;to ih Ä�ini posebnim jeste razna kombinacija ukusa meÄ‘u kojima se nalazi Ä�ili, biber, malina, pistaÄ‡i&hellip; Ljubav prema minimalizmu i ljepoti koju vidim u jednostavnosti ih je oblikovalla u male zalogaje koji su prepoznatljivi po mrlji&rdquo;, navodi Laku&scaron;iÄ‡.
<img src="https://dnevne.s3.eu-central-1.amazonaws.com/Arhiva/Ä�okolada2.jpg" alt="" width="621" height="823" />&nbsp; &nbsp; &nbsp; Foto: Dnevno.me
NaÄ�in izrade praline nije jednostavan, ali na&scaron; sagovornik priznaje da vrijedi svakog uloÅ¾enog trenutka.
&ldquo;Proces poÄ�inje temperiranjem Ä�okolade, odnosno&nbsp;dovoÄ‘enjem Ä�okolade od idealne taÄ�ke&nbsp;topljenja do idealne taÄ�ke hlaÄ‘enja. Time se postiÅ¾e sjaj i Ä�vrstina pralina. Punjenja se prave ruÄ�no u zavisnosti od Å¾elje klijenta. Kako sam po prirodi radoznao volim da eksperimenti&scaron;em sa ukusima. Kroz igru, naizgled nespojivog, dolazim do novih i neobiÄ�nih ukusa&rdquo;, poja&scaron;njava Laku&scaron;iÄ‡ za Dnevno.me.
Osim pralina, podjednako su traÅ¾ene i PeÄ‘ine kakao krem table koje nastaju kombinacijom paÅ¾ljivo biranih namirnica. Paletu ukusa Ä�ine one sa dodatkom suvog voÄ‡a, lje&scaron;nika, indijskog i brazilskog oraha, pistaÄ‡a, ali i drugog ko&scaron;tunjavog voÄ‡a.
<img src="https://dnevne.s3.eu-central-1.amazonaws.com/Arhiva/Ä�okolade4.jpg" alt="" width="624" height="412" />Foto: Dnevno.me
Iako mnogima njegov posao djeluje ba&scaron; kao iz snova, sagovornik na&scaron;eg portala, kaÅ¾e da biti Ä�okolatijer zahtijeva mnogo vi&scaron;e od ljubavi prema Ä�okoladi.
Kreativnost, umjetniÄ�ki i dizajnerski talenat, preciznost, strpljenje ali i prefinjeno nepce dobra su polazna osnova. TakoÄ‘e, mora voditi raÄ�una i o estetici, a o tome moÅ¾da ponajbolje svjedoÄ�e fotografije koje Laku&scaron;iÄ‡ dijeli na dru&scaron;tvenim mreÅ¾ama.
Na Instagram stranici &ldquo;Gastro Art&rdquo; priredio je pravi raj za oÄ�i svima koji ga prate, a oni koji imaju malo vi&scaron;e vremena mogu dobiti i poneki recept.
Iako mu prvobitni cilj nije bio eksponiranje, ne krije da su mu dru&scaron;tvene mreÅ¾e donijele korist.
<img src="https://dnevne.s3.eu-central-1.amazonaws.com/Arhiva/Ä�okolade5.jpg" alt="" width="623" height="839" />&nbsp; &nbsp; &nbsp; Foto: Dnevno.me
&ldquo;Vremenom sam postao iznenaÄ‘en rastom broja posjeta i pratilaca na mom profilu&rdquo;, kaÅ¾e Laku&scaron;iÄ‡ otkrivajuÄ‡i nam da se, pored spremanja slatki&scaron;a, podjednako dobro snalazi i u pripremi druge hrane.
&ldquo;Kroz dugogodi&scaron;nje iskustvo na raznim pozicijama od &scaron;efa kuhinje ribljih&nbsp;restorana, pastry &scaron;efa do fine dining restorana, razvio sam ljubav prema kuhinji uop&scaron;te. Tako da pravim razna slana jela i&nbsp;riblje specijalitete&rdquo;, priÄ�a sagovornik na&scaron;eg portala.
<img src="https://dnevne.s3.eu-central-1.amazonaws.com/Arhiva/Ä�okolade8.jpg" alt="" width="616" height="944" />&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; Foto: Dnevno.me
Ne krije da su mu saradnju nudile i brojne firme, &scaron;to je i te kako doprinijelo cvjetanju njegovog posla. Osim toga, sve je vi&scaron;e onih koji na drugaÄ�iji naÄ�in i unikatnim poklonom Å¾ele da iznenade najbliÅ¾e, pa tako putem Instagrama redovno poruÄ�uju PeÄ‘ine delicije.
Sve to mu, navodi, daje vjetar u leÄ‘a i motivi&scaron;e ga da u tome &scaron;to radi bude jo&scaron; bolji. Zato Ä‡e, kako nam je kazao za kraj razgovora, osim pro&scaron;irenja asortimana nastojati da, na radost brojnih ljubitelja njegovih specijaliteta, otvori svoj jedinstveni Ä�okoladni kutak u glavnom gradu.

Dok pravi domaÄ‡e praline i Ä�okolade, Predrag LakuÅ¡iÄ‡ sanja o otvaranju sopstvenog Ä�okoladnog kutka u Podgorici

U SVIJET GASTRONOMIJE UÅ AO SLUÄŒAJNO

Jedan majstor objasnio je koji program na ma&scaron;ini za pranje ve&scaron;a ne bi trebalo Ä�esto da koristimo ako ne Å¾elimo da nam se pokvari.
Naime, on je na TikToku detaljno objasnio za&scaron;to ne bi trebalo da koristimo program za brzo pranje ve&scaron;a, ali i kako Ä�esta upotreba pomenutog programa dalje utiÄ�e na funkcionalnost ve&scaron; ma&scaron;ine. Ukoliko perete odjeÄ‡u napravljenu od laganijih materijala - tada i moÅ¾ete da se koristite program za brzo pranje (ali ne Ä�esto).
MeÄ‘utim, kada je u pitanju garderoba napravljena od teÅ¾ih materijala, tada ona predstavlja veliko optereÄ‡enje za ma&scaron;inu, pa se brzi program za pranje nikako ne preporuÄ�uje. Pomenuti majstor je za obja&scaron;njenje problema dao primer pranja pe&scaron;kira. S obzirom da pe&scaron;kiri postanu izuzetno te&scaron;ki kad se napune vodom, brzo pranje od 28 minuta moÅ¾e da o&scaron;teti bubanj.
"Kada ma&scaron;ina radi jako brzo, pe&scaron;kiri se zajedno skupe, a to dovodi do velikog optereÄ‡enja bubnja. Tada ma&scaron;ina poÄ�inje da 'lupa' i da se pomjera", rekao je on.
Koji program je najbolji za kori&scaron;Ä‡enje ukoliko nemate vremena za pranje
"Ako nemate puno vremena, bolje izaberite program pranja ve&scaron;a za pamuÄ�ne stvari, &scaron;to obiÄ�no traje oko dva i po sata. Zatim pritisnite postavku brzine kako biste skratili vrijeme na oko sat i po. To Ä‡e ve&scaron; ma&scaron;ini dati dovoljno vremena da sve pravilno oÄ�isti bez dodatnog optereÄ‡enja na nju", tvrdi majstor.

Majstor otkrio koji program za pranje veÅ¡a morate da izbjegavate

ÄŒESTA UPOTREBA KVARI MAÅ INU

Strah od letenja jedan je od najÄ�e&scaron;Ä‡ih ljudskih strahova, a procjenjuje se da se jedan od deset ljudi boji leta avionom.
Za taj strah postoje mnogi razlozi, a neki od njih su strah od visine, klaustrofobija, strah od nesreÄ‡e uzrokovane lo&scaron;im vremenom, nelagoda usled turbulencija, problemi pri polijetanju i slijetanju...
MeÄ‘utim, s dijelom ovih strahova lak&scaron;e Ä‡ete se suoÄ�iti uz prave informacije, a Ä�asopis Reader's Digest prenio je nekoliko korisnih savjeta koje su s njima podijelili piloti i stjuardese.
Ako se bojite nevremena, birajte jutarnje letove
Prvi savet se odnosi na one koji strahuju od toga da bi se avion mogao sru&scaron;iti zbog nevremena, koji bi trebali letjeti jutarnjim letovima jer je u popodnevnim satima mnogo veÄ‡a &scaron;ansa za oluju.
A kad je veÄ‡ reÄ� o nevremenu, valja napomenuti i kako munje ne mogu nauditi avionima koji su dizajnirani i izraÄ‘eni tako da to mogu podnijeti.
<div class="content-single-wrap">
Dobro je znati da turbulencije nisu opasne, iako tako djeluju. Nije moguÄ‡e da turbulencija sru&scaron;i avion.&nbsp;Piloti&nbsp;ne izbegavaju turbulencije zato &scaron;to se boje da Ä‡e avionu pokidati krila, nego zato &scaron;to su naporne.
Reader's Digest prenosi i neke zgodne trikove koji se tiÄ�u prostora u avionu, pa tako pi&scaron;u da je avion poput klackalice, najstabilniji na sredini.
Prema tome, svako eventualno pomjeranje tijela putnika biÄ‡e manje u sluÄ�aju da sjede na sredini aviona, blizu krila.
Ako vam je uvek hladno, najprijatnije Ä‡e vam biti u zadnjem dijelu aviona. Ali ako vam je potrebniji sveÅ¾iji vazduh, birajte prednji dio, jer vazduh u avionu struji od prednjeg ka zadnjem dijelu.
&nbsp;
</div>

Kako se izboriti sa strahom od letenja

UZ NEKOLIKO JEDNOSTAVNIH SAVJETA MOÅ½ETE GA POBEDITI

OptiÄ�ke iluzije su zapanjujuÄ‡e stvari. Neke nam mogu pomoÄ‡i da utvrdimo da li nam je dominantnija lijeva ili desna strana mozga, dok nam druge mogu reÄ‡i kako se zaista osjeÄ‡amo.
Video crno-bijele ilustracije podijeljen je na platformi TikTok, a gledaoci su upitani da li vide pehar ili dva lica, koja su okrenuta jedno drugom. U zavisnosti od toga &scaron;ta prvo vidite na slici, ova optiÄ�ka iluzija moÅ¾e vam pomoÄ‡i da shvatite koji ste tip liÄ�nosti.
"Ukoliko prvo vidite pehar, vi ste mirna i rezervisana osoba. Nije vam potreban spolja&scaron;nji izvor energije i motivacije - dobro ste dok ste u svojim mislima i sopstvenom svetu", obja&scaron;njeno je u videu.
<blockquote class="twitter-tweet">
<blockquote class="twitter-tweet">
<a href="https://t.co/jzSqSrr7AI">pic.twitter.com/jzSqSrr7AI</a>
&mdash; pensador (@sakriosamime) <a href="https://twitter.com/sakriosamime/status/1508421930692530177?ref_src=twsrc%5Etfw">March 28, 2022</a></blockquote>
</blockquote>
"Neki od nedostataka ovog tipa liÄ�nosti - imate tendenciju da brinete o sitnim, nevaÅ¾nim detaljima, &scaron;to vas moÅ¾e sprijeÄ�iti u tome da vidite &scaron;iru sliku."
MeÄ‘utim, ako vidite dvije osobe, licima okrenute jedna drugoj, vi ste ekstrovertna osoba.
"Vi volite da provodite vrijeme sa ljudima i zbog toga vam je vaÅ¾no da oni koji vas podrÅ¾avaju zraÄ�e pozitivnom energijom. Vi vidite stvari iz &scaron;ireg ugla i ne zamarate se sitnicama", reÄ�eno je dalje u videu, pi&scaron;e The Sun.

OptiÄ�ka iluzija â€“ ono Å¡to prvo ugledate otkriva da li ste viÅ¡e ekstroverti ili introverti

OBAVEZNO PROVJERITE

Nema gre&scaron;aka, ima samo duÅ¾ih i kraÄ‡ih puteva do cilja! A, kada imate izbor, zapamtite da ponekad moÅ¾ete da izaberete vi&scaron;e stvari, i da ne odustanete ba&scaron; ni od jednog sna &ndash; to poruÄ�uje Baranka Kristina Ä�enÄ‘inoviÄ‡,&nbsp; buduÄ‡a nauÄ�nica koja se bavi glumom, baletom, poezijom.
Za rijeÄ� odustati, sagovornica u serijalu &ldquo;Najbolje iz Crne Gore&rdquo; ne zna, taÄ�nije ne Å¾eli da zna.
&ldquo;Nijesam neko ko odustaje, to nikako, i smatram da mi je ta osobina pomogla da prebrodim i one malo teÅ¾e dane&rdquo;, poruka je Ä�enÄ‘inoviÄ‡ Ä�iji je obrazovni put poÄ�eo u uÄ�ionicama barske gimnazije.
&ldquo;S obzirom na to da sam osnovnu &scaron;kolu zavr&scaron;ila kao dobitnik diplome &ldquo;LuÄ�a A&rdquo;, na&scaron;la sam se pred te&scaron;kim i izazovnim izborom buduÄ‡eg poziva&rdquo;, priÄ�a nam Ä�enÄ‘inoviÄ‡.
<img src="https://dnevne.s3.eu-central-1.amazonaws.com/Arhiva/andjela- najbolje iz crne gore.jpg" alt="" width="502" height="424" />
Foto: Privatna arhiva
DonoseÄ‡i vaÅ¾nu Å¾ivotnu odluku - odabir fakulteta, Ä�enÄ‘inoviÄ‡ priznaje da je i&scaron;la iz krajnosti u krajnost.
Bila je, kaÅ¾e, i ostala veliki zaljubljenik u knjiÅ¾evnost i govorni&scaron;tvo, pa su svi iz njenog okruÅ¾enja mislili da Ä‡e to biti njen izbor.&nbsp;
Dobila je, takoÄ‘e, ponudu da se usavr&scaron;ava na Baletskoj Akademiji u Plovdivu, pa je uporedo sa gimnazijom zavr&scaron;ila i baletsku &scaron;kolu &bdquo;Princeza Ksenija&rdquo;.
<img src="https://dnevne.s3.eu-central-1.amazonaws.com/Arhiva/andjela- najbolje iz crne gore 2.jpg" alt="" width="513" height="615" />
Foto: Privatna arhiva
Ipak, na kraju je, kaÅ¾e, iznenadila i okolinu i sebe i vratila se svojoj prvoj ljubavi &ndash; biologiji.&nbsp;
&ldquo;Iako sam stvarno jako dugo razmi&scaron;ljala, znala sam da neÄ‡u pogrije&scaron;iti sa biologijom, jer je jo&scaron; u osnovnoj &scaron;koli bila predmet moje fascinacije. Nakon poloÅ¾enog ispita nivoa C1 njemaÄ�kog jezika, i prijemnog ispita na fakultetu postala sam jedan od 90 000 studenata glavnog beÄ�kog univerziteta", navodi Ä�enÄ‘inoviÄ‡.
S obzirom na reputaciju, i bogatstvo ponude smjerova, veliko interesovanje meÄ‘u studentima iz svih krajeva svijeta za univerzitet&nbsp; u BeÄ�u sasvim je opravdano, smatra na&scaron;a sagovornica.
Nakon zavr&scaron;ene prve godine osnovnih studija gdje je izuÄ�avana kompletna op&scaron;ta biologija, Ä�enÄ‘inoviÄ‡ je dobila priliku da odabere konkretno polje biologije u daljem procesu obrazovanja.&nbsp;
&ldquo;Veliki sam fan ovoga sistema, a moj izbor bio je smjer: Mikrobiologija i genetika. Tokom studiranja, iskoristila sam povoljnosti Erasmus+ programa mobilnosti, i provela &scaron;est mjeseci na SveuÄ�ili&scaron;tu u Zagrebu.
Svoje studije krunisala sam diplomskim istraÅ¾ivanjem tokom koga sam izuÄ�avala jednu jako rijetku arheju i virus koji je inficira, i tako sam prije taÄ�no godinu dobila zvanje dipl.mikrobiologa i genetiÄ�ara&rdquo;, kaÅ¾e Ä�enÄ‘inoviÄ‡.
<img src="https://dnevne.s3.eu-central-1.amazonaws.com/Arhiva/andjela z- najbolje iz crne gore 3.jpg" alt="" width="497" height="606" />
Foto: Privatna arhiva
Za master program odabrala je smjer molekularne medicine na odsjeku za molekularnu biologiju, takoÄ‘e u BeÄ�u.&nbsp;
&ldquo;Ova grana molekularne biologije nastoji da &bdquo;ispravi gre&scaron;ke&ldquo; u ljudskom organizmu na molekularnom nivou, a sabornica je farmacije i medicine u bici za izljeÄ�enje mnogih bolesti.
Program na mom fakultetu je odliÄ�an i studenti uÅ¾ivaju slobodu pri izboru predmeta, vjeÅ¾bi, projekata &ndash; sve u skladu sa interesovanjima&rdquo;, kaÅ¾e Ä�enÄ‘inoviÄ‡ koja trenutno boravi u Sloveniji, gdje radi na projektu iz oblasti mikrobijalne ekologije i fiziologije bakterija.&nbsp;
ÄŒlan je nauÄ�no-istraÅ¾ivaÄ�kog tima na Katedri za Mikrobiologiju biotehniÄ�kog fakulteta u Ljubljani, a istraÅ¾ivanje je, kako obja&scaron;njava, fokusirano na razumijevanje mehanizama i posljedica interakcija izmeÄ‘u sojeva Bacillus Subtilis i Salmonella Typhimurium, pri formiranju biofilmova.&nbsp;
Osvrnula se i na sistem obrazovanja u Austriji i Crnoj Gori koji se, tvrdi, umnogome razlikuju.
&ldquo;Obrazovni sistem Austrije moÅ¾e da posluÅ¾i kao odliÄ�an primjer Univerzitetu u Crnoj Gori, kada je u pitanju organizacija nastave, ali i raznolika ponuda predmeta, kurseva, smjerova. Studije u Austriji prilagoÄ‘ene su svima, predavanja nijesu obavezna, pa se studiranje vrlo lako da uskladiti sa ostalim obavezama&rdquo;, smatra Ä�enÄ‘inoviÄ‡.
Ono &scaron;to, prema njenom mi&scaron;ljenju, nedostaje fakultetima u Crnoj Gori je fokus na praktiÄ�ni dio nastave.&nbsp;
&ldquo;Svjesna sam da su neki teorijski predmeti ispraÄ‡eni vjeÅ¾bama, ali akcenat je jo&scaron; na teorijskom umjesto na praktiÄ�nom. Iz ugla biologa, dobro opremljene laboratorije su uslov broj jedan, i zahvalna sam &scaron;to sam imala priliku da ba&scaron; u takvim uslovima napravim svoje prve korake u svijetu nauke&rdquo;, kaÅ¾e Ä�enÄ‘inoviÄ‡.&nbsp;
Kao veliku manu studiranja u BeÄ�u navodi broj studenata koji Å¾ele da pohaÄ‘aju nastavu.
&ldquo;Tokom studija sam se vjeÄ�ito &bdquo;borila&ldquo; za mjesto na predavanjima, na vjeÅ¾bama, u laboratoriji. Prirodno, ni profesori nemaju vremena da se posvete svakom studentu ponaoosob, pa smo Ä�esto ostajali uskraÄ‡eni za odgovor, ili konsultacije&rdquo;, priÄ�a nam Ä�enÄ‘inoviÄ‡.
No, uprkos svim pote&scaron;koÄ‡ama, kaÅ¾e da uÅ¾iva u svakom trenutku, te da ne bi promijenila niti jedan detalj.&nbsp;
&ldquo;Studiranje na stranom jeziku, van granica svoje drÅ¾ave, svakako je &nbsp;izazovno, samo po sebi. Prije odlaska na studije, Ä�esto sam imala pote&scaron;koÄ‡e da pronaÄ‘em filtrirane, provjerene i pouzdane informacije na internetu, koje su se ticale procesa upisivanja fakulteta, nekih birokratskih stvari... Tada sam pomislila kako bi bilo mnogo lak&scaron;e Ä�uti ovakve informacije od nekoga, ko se sa svim tim i sam suoÄ�io. Igrom sluÄ�aja, danas sam dio jedne takve organizacije, koja okuplja crnogorske studente u inostranstvu&rdquo;, kaÅ¾e na&scaron;a sagovornica.&nbsp;&nbsp;
Tako je u posljednje Ä�etiri godine aktivan Ä�lan OCSI - Organizacije crnogorskih studenata u inostranstvu, odnosno Ä�lan Upravnog Odbora OCSI i lokalni koordinator za BeÄ�.&nbsp;
&ldquo;Upravo pozicija lokalnog koordinatora podrazumijeva da posjedujem i pruÅ¾am informacije vezane za studiranje u BeÄ�u, fakultete, procese upisa, sistem viziranja, smje&scaron;taj &hellip;ÄŒesto mi se javljaju mladi ljudi koji svoje obrazovanje Å¾ele da zapoÄ�nu ili nastave u Austriji, i uvijek mi bude drago kada uspijem biti od pomoÄ‡i. Osim tog vida informisanja, OCSI Ä�esto organizuje razliÄ�ite sajmove studiranja, info sesije, projekte i radionice, a sve u cilju pruÅ¾anja informacija o studijama vani&rdquo;, kaÅ¾e Ä�enÄ‘inoviÄ‡.
Ä�enÄ‘inoviÄ‡ nije dobitnica stipendije, jer za njeno polje studija stipendije za crnogorske studente u Austriji ne postoje. Ipak, uvijek se, kaÅ¾e, moÅ¾e naÄ‡i neki program mobilnosti, plaÄ‡ena praksa...
<img src="https://dnevne.s3.eu-central-1.amazonaws.com/Arhiva/andjela- najbolje iz crne gore 3.jpg" alt="" width="444" height="537" />
Foto: Privatna arhiva
U razgovoru za portal Dnevno.me, Ä�enÄ‘inoviÄ‡ uporedila je dru&scaron;tveni ambijent i kulturu Austrije i Crne Gore.
"BeÄ� je grad sa vi&scaron;evjekovnom tradicijom, koju neupitno njeguje, ali je, takoÄ‘e, futuristiÄ�ki nastrojen i usvaja razne segmente modernog doba. Ovaj grad je uspio da izdvoji najbolje iz oba doba, i samim tim postane jedan od gradova sa najboljim kvalitetom Å¾ivota Evropi. Ima bogatu ponudu kada su posrijedi kulturni dogaÄ‘aji, koncerti, opere, festivali i uvijek se moze naÄ‡i po nesto za svaÄ�iji ukus&rdquo;.
GovoreÄ‡i o dru&scaron;tvenom ambijentu, Austrijanci jesu zatvoreniji mentalitetom, i nema nevidljive opu&scaron;tenosti koja Ä�esto vlada u Crnoj Gori, utisak je Ä�enÄ‘inoviÄ‡.
&ldquo;Izuzetno su fokusirani na posao, ali vikend maksimalno po&scaron;tuju i koriste za izlete, rekreaciju i uÅ¾ivanje&rdquo;, priÄ�a nam Ä�enÄ‘inoviÄ‡.
Neminovno je, kaÅ¾e, i da Ä‡e po zavr&scaron;etku projekta u Ljubljani vratiti u BeÄ�, gdje Ä‡e odraditi istraÅ¾ivanje koje Ä‡e joj biti osnov za magistarski rad.&nbsp;
&ldquo;Pandemija nam je posluÅ¾ila i kao opomena da je ponekad nezahvalno planirati na duÅ¾e staze. Tako da korake koji Ä‡e uslijediti, nijesam isplanirala, a ni odluÄ�ila izmeÄ‘u nastavka karijere u nauÄ�no-istraÅ¾ivaÄ�kom pravcu ili primjeni svog znanja u industriji&rdquo;, kaÅ¾e Ä�enÄ‘inoviÄ‡ koja razgovor za Dnevno.me zavr&scaron;ava porukom o&nbsp; rodnoj grudi:
&ldquo;Ja uvijek vidim svoj Å¾ivot u Crnoj Gori, ali &ndash; sve u svoje vrijeme&rdquo;.

"Nema greÅ¡aka, ima samo duÅ¾ih i kraÄ‡ih puteva do cilja"

BUDUÄ†A NAUÄŒNICA SA PRESTIÅ½NOG FAKULTETA U BEÄŒU

Nekada je dovoljno da samo jedna osoba vjeruje u vas i da iz toga izvuÄ�ete iskonsku prvu motivaciju, a ja sam imala nesvakida&scaron;nju sreÄ‡u da imam vi&scaron;e takvih osoba, kaÅ¾e sagovornica u serijalu &ldquo;Najbolje iz Crne Gore&rdquo;, mlada umjetnica iz Herceg Novog, sopran AnÄ‘ela SpaiÄ‡ koja na pitanja portala Dnevno.me odgovara iz BeÄ�a i to sa fakulteta koji je 2019. progla&scaron;en za najbolji svjetski fakultet u oblasti izvoÄ‘aÄ�kih umjetnosti.
&ldquo;Moj put poÄ�eo je u hercegnovskoj gimnaziji, a zavr&scaron;io (makar poglavlje u Crnoj Gori) 2019. u Srednjoj umjetniÄ�koj &scaron;koli za muziku i balet 'Vasa PaviÄ‡'. Ovo je moja treÄ‡a godina u BeÄ�u na Univerzitetu za muziku i izvoÄ‘aÄ�ke umjetnosti BeÄ� (MDW)&rdquo;, priÄ�a SpaiÄ‡ i priznaje da je prije tri godine u Austriju do&scaron;la priliÄ�no zbunjena na prijemni ispit:&nbsp;
&ldquo;Da sam opet pred tom odlukom, uradila bih mnogo vi&scaron;e istraÅ¾ivanja o svemu &scaron;ta me moÅ¾e zateÄ‡i i snaÄ‡i na prijemnom ispitu, umjesto &scaron;to sam uloÅ¾ila svu svoju koncentraciju u spremanje same materije za prijemni ispit&ldquo;, priÄ�a na&scaron;a sagovorica koje ima korisne savjete za sve buduÄ‡e studente koji odluÄ�e da studije nastave u inostranstvu.&nbsp;
&ldquo;Jasno je, ne moÅ¾emo uvijek imati sve situacije pod kontrolom, ali ne&scaron;to &scaron;to iskustvo polaganja prijemnog u stranoj zemlji moÅ¾e uÄ�initi znatno manje stresnim je poznavanje jezika, praÄ‡enje rada izabranog fakulteta na dru&scaron;tvenim mreÅ¾ama, imati paket interneta za to vrijeme...To su, zapravo, jednostavne praktiÄ�ne stvari koje Ä‡e vam pomoÄ‡i da se osjeÄ‡ate kao da poznajete teritoriju bolje i to Ä‡e vam biti od izuzetne pomoÄ‡i&rdquo;, kaÅ¾e SpaiÄ‡.&nbsp;
<img src="https://dnevne.s3.eu-central-1.amazonaws.com/Arhiva/3 naslovna.jpg" alt="" width="739" height="462" />
Foto: Privatna arhiva
Na&scaron;a sagovornica osvojila je &scaron;est prvih nagrada na drÅ¾avnim i meÄ‘unarodnim takmiÄ�enjima, i uÄ�estvovala je u brojnim projektima tokom &scaron;kolovanja u Crnoj Gori.&nbsp;
KaÅ¾e i da je izuzetno zadovoljna muziÄ�kim obrazovanjem koje je stekla u Crnoj Gori i smatra da je to rezultat centralizovane kvalitetne muziÄ�ke zajednice u Podgorici, zbog koje je morala da se preseli u glavni grad kada je odluÄ�ila da se muzikom bavi profesionalno.
&ldquo;Kada priÄ�amo o visokom obrazovanju, nemam iskustva sa (na&scaron;om jedinom) akademijom na Cetinju, jer odsjek za solo pjevanje ne postoji. Mislim da je najveÄ‡i problem sa kojim se mladi profesionalni muziÄ�ar suoÄ�ava u Crnoj Gori nedostatak prilika, projekata, poslova, te se ljudi okreÄ‡u pedagogiji koja ostaje praktiÄ�no jedini izvor stabilnih prihoda&rdquo;, smatra SpaiÄ‡.&nbsp;
U Austriji to jednostavno nije sluÄ�aj, obja&scaron;njava sagovornica portala Dnevno.me.
&ldquo;Ne postoji scenario u kojem bi vam bilo ponuÄ‘eno da izaÄ‘ete na scenu i otpjevate ili odsvirate jednu jedinu notu koja nije ugovorom utvrÄ‘ena i plaÄ‡ena&rdquo;, tvrdi SpaiÄ‡ koja dalja navodi i da joj je tokom studiranja najveÄ‡i izazov bilo izaÄ‡i na kraj sa pandemijom koronavirusa koja je, kako kaÅ¾e, u svakoj moguÄ‡oj formi testirala njeno strpljenje.&nbsp;
<img src="https://dnevne.s3.eu-central-1.amazonaws.com/Arhiva/adjela- privatno.jpg" alt="" width="828" height="622" />
&nbsp;Foto: Privatna arhiva
U bogatoj biografiji SpaiÄ‡, izmeÄ‘u ostalog, stoji i da je debitovala na festivalu Operosa 2018, kao Ä�lanica horskog ansambla u operi &bdquo;Karmen&ldquo; Å½orÅ¾a Bizea, a 2019, bila je angaÅ¾ovana u operi &bdquo;San ljetnje noÄ‡i&ldquo; Feliksa Mendelsona. Prije dvije godine, na poziv Ljetnjeg kampa za kamernu muziku, u organizaciji KIC-a &bdquo;Budo TomoviÄ‡&ldquo;, izvela je s ansamblom violonÄ�ela, &bdquo;Kantilenu&ldquo; iz opusa Bachianas Brasilerias Hektora Vila-Lobosa, premijerno za crnogorsku publiku. Svoj prvi solistiÄ�ki koncert priredila &nbsp;je u Herceg Novom 2019, u saradnji sa pijanistkinjom Nata&scaron;om PopoviÄ‡.
Tokom studija u Austriji SpaiÄ‡ je nastupala u pozori&scaron;tu &bdquo;Scholss&ldquo;, u okviru palate &Scaron;enbrun. Osim toga, uÄ�estvovala je u produkciji opere &bdquo;Didona i Enej&ldquo; Henrija Persla, u reÅ¾iji Adriane Hernandez-Flores, kao i u adaptaciji Mocartove opere &bdquo;ÄŒarobna frula&ldquo; u reÅ¾iji Heder Tan. &nbsp;
SaraÄ‘ivala je i sa pijanistkinjom Rizom &Scaron;imicu, na projektu kamerne muzike u produkciji fakulteta gdje studira.
&ldquo;Ipak, PuÄ�inijevi "Boemi" imaju posebno mjesto u mom srcu, kako je moja prva velika uloga bila upravo Muzeta u januaru ove godine u teatru palate &Scaron;enbrun, koja je bila potpuno transformisana za ovu modernu produkciju&rdquo;, kaÅ¾e SpaiÄ‡.&nbsp;
<img src="https://dnevne.s3.eu-central-1.amazonaws.com/Arhiva/andjela-privatno 2.jpg" alt="" width="571" height="857" />
&nbsp;Foto: Privatna arhiva
BuduÄ‡i da Crna Gora nema operu, pitali smo SpaiÄ‡ kako i gdje planira da gradi opersku karijeru nakon zavr&scaron;enog &scaron;kolovanja:&nbsp;
&ldquo;Do kraja osnovnih studija sam vezana za BeÄ�, &scaron;to znaÄ�i da me u veÄ‡em dijelu godine moÅ¾ete pronaÄ‡i tu, a ljeti sam u Salzburgu kao i svi muziÄ�ari Evrope&hellip;U Crnoj Gori naÅ¾alost ne postoji nijedno radno mjesto za mene, ali bih se rado vratila ovoj temi Ä�im se to promjeni. Ako CNP ili MuziÄ�ki centar imaju u planu postaviti jo&scaron; jednu operu, definitivno ne bih imala ni&scaron;ta protiv da nekoliko mjeseci provedem u Crnoj Gori&rdquo;, kaÅ¾e SpaiÄ‡, uz zakljuÄ�ak da su je beskrajna ljubav prema svojoj profesiji i izuzetna disciplina doveli do ispunjenja dosada&scaron;njih ciljeva.&nbsp;
&ldquo;Mladima bi Å¾eljela da poruÄ�im: Ne pla&scaron;ite se, budite samouvjereni i prodorni kada se radi o va&scaron;im karijerama.Pitajte, pi&scaron;ite mejlove i koristite sve resurse koji su danas dostupni. Izaberite najbolje jer, na kraju, samo vi Å¾ivite sa sopstvenim odlukama&rdquo;, poruka je AnÄ‘ele SpaiÄ‡.
&nbsp;

"Ne plaÅ¡ite se, budite samouvjereni i prodorni kada se radi o vaÅ¡im karijerama"

STUDENT FAKULTETA KOJI JE PROGLAÅ EN ZA NAJBOLJI NA SVIJETU U OBLASTI  IZVOÄ�AÄŒKIH UMJETNOSTI

"Najbolje iz Crne Gore" i Amir KoliÄ‡- srednjo&scaron;kolac iz Bijelog Polja koji je dobio impresivnu ponudu da bude poÄ�asni student na Ä�uvenom Tehnolo&scaron;kom institutu MasaÄ�usets - MIT osnovanom 1861. koji vaÅ¾i za jednu od najboljih akademskih institucija na svijetu.
O znaÄ�aju ponude, najbolje svjedoÄ�e sljedeÄ‡i podaci- stopa prihvaÄ‡enih uÄ�enika na MIT-u je oko sedam odsto u konkurenciji najtalentovanijih uÄ�enika iz Ä�itavog svijeta.
Prezicnije, za ponudu MasaÄ�usetskog tehnolo&scaron;kog instituta (MIT), KoliÄ‡ se morao izboriti rezultatom koji ima samo 0.1 odsto svih upisnika na svjetskom nivou, pri tom za prijemni ispit je maksimalni broj bodova 1600, KoliÄ‡ je imao 1550!
Interesantan podatak je i da je Nobelovu nagradu osvojilo 26 biv&scaron;ih studenata MIT-a.&nbsp;
TakoÄ‘e, prema raspoloÅ¾ivim podacima koliÄ�ina novca koju MIT dobija i tro&scaron;i na nauÄ�na istraÅ¾ivanja je meÄ‘u najveÄ‡ima od svih univerziteta u Americi - tako je samo u jednoj godini bilo izvdojeno 9,98 milijardi dolara!
Osim za prestiÅ¾ni MIT, na&scaron; sagovornik aplicirao je za jo&scaron; neke univerzitete u Americi.
&bdquo;MIT mi je veÄ‡ javio, dok od ostalih univerziteta jo&scaron; oÄ�ekujem odgovore, a ti univerziteti su: Stanford, Brown, Worcester Polytechnic Insitute, Harvard, Princeton&ldquo;, navodi KoliÄ‡ koji o&nbsp; impresivnim ponudama u razgovoru za na&scaron; portal kaÅ¾e:
&bdquo;Ponude u Evropi su bile jedno veoma dobrodo&scaron;lo iznenaÄ‘enje, ti univerziteti su prepoznali moje rezultate i odluÄ�ili da me pozovu na njihove Honors programe s obeÄ‡anjem stipendije.
Honors programi, uglavnom, podrazumijevaju veÄ‡e akademske zahtijeve od studenata kroz teÅ¾e, ali i isplativije studijske programe. TakoÄ‘e sam dobio sliÄ�nu ponudu od Univerziteta Floride gdje sam i aplicirao", obja&scaron;njava KoliÄ‡.
ÄŒast je, dodaje, biti prepoznat od institucija sa dugogodi&scaron;njom tradicijom uspjeha i inovacije.
&nbsp;&bdquo;U mojoj generaciji nijesam svjestan drugih uÄ�enika koji su dobili ponude za univerzitete koji su mene do sada primili. Znam za prijatelje sa UWC-a koji su dobili sliÄ�ne ponude, uglavnom u Americi. UWC u Mostaru nije imao ponudu od MIT-a veÄ‡ nekoliko generacija koliko ja znam, a i dobiti takvu ponudu je rijetkost na svjetskom nivou&ldquo;.
Kako kaÅ¾e KoliÄ‡, vrlo brzo poÄ�eo je svoju &bdquo;karijeru&ldquo; takmiÄ�arske matematike u sedmom razredu osvojiv&scaron;i prvo mjesto sa punih 100 bodova na Olimpijadi Znanja u Podgorici.&nbsp;
&bdquo;U osnovnoj &scaron;koli sam putem interneta i kroz enciklopedije Ä�itao i sakupljao znanje iz Ä�iste znatiÅ¾elje. Odmah sam se zainteresovao za raÄ�unare i kroz internet uglavnom nauÄ�io engleski jezik.
Ubrzo sam se i upoznao sa svijetom matematike koji sam od prvog trenutka zavolio. UÄ�io bih i istraÅ¾ivao individualno, ponovo iz Ä�iste znatiÅ¾elje, dok to nije primjeÄ‡eno od strane nastavnica matematike u &scaron;koli", kaÅ¾e KoliÄ‡.&nbsp;
<img src="https://dnevne.s3.eu-central-1.amazonaws.com/Arhiva/kolic- privatna arhiva 1.jpg" alt="" width="576" height="432" />Foto: Privatna arhiva
Poslije osnovne &scaron;kole, KoliÄ‡ je upisao gimnaziju &bdquo;Miloje Dobra&scaron;inoviÄ‡&ldquo;, sa ciljem da svoje srednjo&scaron;kolsko obrazovanje zavr&scaron;i u inostranstvu.Stoga se i prijavio na konkurs za stipendiju KoledÅ¾a Ujedinjenog Svijeta, zajednice &scaron;kola &scaron;irom svijeta koje rade nastavu po internacionalnoj IB diplomi.
Izborna komisija donijela je odluku da je zasluÅ¾an stipendije, pa&nbsp; tako Amir KoliÄ‡ srednjo&scaron;kolsko obrazovanje nastavlja, i trenutno zavr&scaron;ava, na UWC-u u Mostaru.
&bdquo;Kao &scaron;to sam veÄ‡ napomenuo, veÄ‡ pri upisu u srednju &scaron;kolu planirao sam da apliciram za stipendije za odlazak u inostranstvo. Znao sam da postoje prilike poslije drugog razreda srednje &scaron;kole od raznih prijatelja koji su aplicirali i istraÅ¾ivali o tome, ali za UWC sam saznao tek kasnije od prijateljice koja je veÄ‡ i&scaron;la na IB program i profesorice engleskog jezika koja me je informisala o raznim stipendijama&ldquo;, priÄ�a nam KoliÄ‡.&nbsp;
Osim &scaron;to je dobitnik stipendije za UWC u Mostaru, na&scaron; sagovornik uÄ�estvovao je na Balkanskoj i MeÄ‘unarodnoj matematiÄ�koj olimpijadi, gdje je takoÄ‘e biljeÅ¾io znaÄ�ajne rezultate.
NajveÄ‡i izazov tokom dosada&scaron;njeg procesa obrazovanja bili su mu, kaÅ¾e, individualni rad i stvaranje moguÄ‡nosti da se osloni na samog sebe.
&bdquo;Veliki dio spremanja za takmiÄ�enja iz matematike svodio se na Å¾elju da sam radim zadatake i nalazim materijale online. Dodatno, iako mi je dolazak u Mostar jedna od najljep&scaron;ih stvari koja mi se dogodila, mijenjanje sredine i navikavanje na samostalan Å¾ivot je, takoÄ‘e, bilo izazovno&ldquo;.
No, izazovi tek slijede za mladog Bjelopoljca:
&bdquo;Trenutno poku&scaron;avam &scaron;to vi&scaron;e da uÅ¾ivam u posljednjim mjesecima u Mostaru, dok polako razmatram sljedeÄ‡e korake vezane za odlazak na univerzitet. Iako ne mogu reÄ‡i ni&scaron;ta zasigurno, najvjerovatnije Ä‡e moja sljedeÄ‡a stanica biti MIT, jer je to ipak univerzitet gdje imam nevjerovatne prilike za studiranje oblasti koje mene zanimaju, kao &scaron;to su matematika, raÄ�unarske nauke i ekonomija, kao i da steknem dosta praktiÄ�nog znanja u tim oblastima i upoznam buduÄ‡e kolege i nove prijatelje&ldquo;, uvjeren je KoliÄ‡.
Iako mlad, na&scaron; sagovornik zna da za uspjeh vaÅ¾i komplikovan recept sa dosta "sastojaka", od kojih se neki izdvajaju.
&bdquo;Mislim da je radoznalost, Å¾elja da nauÄ�im ne&scaron;to novo i napredujem koja je nevezana od zahtjeva &scaron;kole i strast prema nauci ono &scaron;to mi je pomoglo da i u najteÅ¾im periodima i velikim izazovima ostanem Ä�vrsto pri onome &scaron;to me iskreno ispunjava&ldquo;, kaÅ¾e KoliÄ‡ za portal Dnevno.me i napominje da bi volio da steÄ�enim znanjem jednog dana doprinese boljoj buduÄ‡nosti Crne Gore.&nbsp;
&bdquo;U svakom sluÄ�aju, volio bih svoj Å¾ivot poslije Amerike provesti u Evropi. Iako mi prijatelji koji su veÄ‡ u Americi kaÅ¾u da je to obeÄ‡anje te&scaron;ko odrÅ¾ati nakon &scaron;to se jednom Ä�ovjek otisne, trenutno se Ä�vrsto drÅ¾im tog stava. Dodatno, od Crne Gore sumnjam da Ä‡u se ikada moÄ‡i kompletno otisnuti, makar to bila ljeta provedena u domovini, uvijek Ä‡u biti privrÅ¾en za jedino mjesto gdje mogu iskreno odmoriti.&nbsp; To su moji okvirni planovi, a vrijeme Ä‡e pokazati svoje&ldquo;, priÄ�a nam KoliÄ‡.
<img src="https://dnevne.s3.eu-central-1.amazonaws.com/Arhiva/kolic- privatna arhiva.jpg" alt="" width="435" height="616" />
Foto: Privatna arhiva
Na putu uspjeha za koji, kako kaÅ¾e, ne postoji jednostavan recept, KoliÄ‡ izdvaja jedan &bdquo;sastojak&ldquo; koji treba "hraniti", koji je nezamjenljiv i koji svemu daje smisao:&nbsp;
&bdquo;Nemojte izgubiti strast prema svojim interesima i talentima i uvijek pogledajte u sebe i razumijte &scaron;ta iskreno Å¾elite i &scaron;ta moÅ¾ete promijeniti. Sa strpljenjem i trudom, ali i jednako bitnim odmorom, idite ka onome &scaron;to Å¾elite i hrabro razgledajte sve oko vas na tom putu. Nekada moÅ¾ete otvoriti nova vrata koja su vas Ä�ekala, a da to nijeste ni oÄ�ekivali&ldquo;, zakljuÄ�uje sagovornik u na&scaron;em serijalu "Najbolje iz Crne Gore".
&nbsp;

"Za uspjeh vaÅ¾i komplikovan recept sa dosta 'sastojaka', jedan nezamjenljiv - strast"

BJELOPOLJAC SE IZBORIO ZA ÄŒUVENI MIT

Test Vijest

Vijest test

Test Crnom Gorom

Crnom Gorom Test

U Herceg Novom boravi 3.169 turista, &scaron;to je 352 odsto ostvarenog prometa gostiju u istom pro&scaron;logodi&scaron;njem periodu, saop&scaron;teno je iz lokalne TuristiÄ�ke organizacije.
Prema podacima hercegnovske TuristiÄ�ke organizacije (TO), od ukupnog broja gostiju stranih je 2,76 hiljada, a domaÄ‡ih 413.
U hotelima boravi 1,13 hiljada turista, a u domaÄ‡instvima njih 2,04 hiljade.
U auto-kampovima i hostelima nema prijavljenih turista.

U Herceg Novom 3.169 turista

PODACI LOKALNE TURISTIÄŒKE ORGANIZACIJE

Glavni grad Ä‡e u okviru poslova privrednog dru&scaron;tva Putevi d.o.o. uskoro poÄ�eti sa pruÅ¾anjem dijela usluga javnog prevoza na teritoriji Podgorice.
"Osim savremenih vozila, angaÅ¾ovanjem profesionalaca koji ispunjavaju uslove koji su propisani zakonom za ovu vrstu djelatnosti, doprinijeÄ‡emo kvalitetnoj i profesionalnoj usluzi. Sve veÄ‡i broj na&scaron;ih sugraÄ‘ana, ali i onih koji posjeÄ‡uju na&scaron; grad, odluÄ�iÄ‡e se na koriÄ‡enje javnog prevoza i uvjereni smo da Ä‡e biti zadovoljni.&nbsp;Putevi Ä‡e za potrebe gradskog prevoza angaÅ¾ovati vozaÄ�e, za&scaron;titare sa licencom i kontrolore", navode iz Glavnog grada.
Iz lokalne uprave su pozvali sve zainteresovane da se prijave za ova radna mjesta "ako smatrate da moÅ¾ete doprinijeti ispunjenu na&scaron;e vizije, moÅ¾ete iskazati interesovanje, odnosno poslati radne biografije na: pgprevoz@podgorica.me, te dobiti dodatne informacije".
"TakoÄ‘e, obavje&scaron;tavamo zainteresovane da Ä‡e Putevi d.o.o. uskoro raspisati javne oglase za zapo&scaron;aljavanje potrebnog kadra za vr&scaron;enje javnog prevoza", saop&scaron;tili su iz Glavnog grada.

Glavni grad angaÅ¾uje profesionalce u cilju modernizacije gradskog prevoza

USKORO RASPISIVANJE JAVNIH OGLASA

Ovo su Ä�injenice o bipolarnom poremecÌ�aju koje niste znali, kaÅ¾u struÄ�njaci.
Bipolarni poremecÌ�aj dramatiÄ�no utiÄ�e na raspoloÅ¾enje i moÅ¾e dovesti do epizoda depresije i uzbuÄ‘enja, &scaron;to moÅ¾e uticati na neÄ�ije zdravlje, produktivnost i odnose. Å½ivot sa bipolarnim poremecÌ�ajem nije lak.
Bipolarni poremecÌ�aj utiÄ�e na svaki aspekt Å¾ivota, na poslu, u vezama, pa Ä�ak i u svakodnevnim zadacima kao &scaron;to su tu&scaron;iranje ili spavanje...
Uglavnom dolazi sa drugim bolestima. Ova bolest utiÄ�e na osobu fiziÄ�ki u vidu grÄ�eva, migrene i metaboliÄ�kih poremecÌ�aja.
Ba&scaron; kao i otisci prstiju, ne postoje dva potpuno ista bipolarna poremecÌ�aja. Dijagnoza se znaÄ�ajno razlikuje, &scaron;to oteÅ¾ava karakterizaciju bolesti i propisivanje lijeÄ�enja za nju.
IstraÅ¾ivaÄ�ki tim sa Univerziteta u MiÄ�igenu sproveo je studiju o bipolarnom poremecÌ�aju gdje je otkrio da se tome ne moÅ¾e dati jedan osnovni uzrok jer je uglavnom rezultat kombinacije biolo&scaron;kih i faktora sredine.
Neki ljudi, kaÅ¾u struÄ�njaci, ne znaju da imaju ovaj poremecÌ�aj, a uglavnom se manifestuje kroz nagle promjene raspoloÅ¾enja.

Nagle promjene raspoloÅ¾enja ukazuju na teÅ¡ku dijagnozu

Å½IVOT SA BIPOLARNIM POREMECÌ�AJEM NIJE LAK

Da li biste Å¾eljeli da izgubite vi&scaron;ak kilograma? Mnoge dijete vam mogu pomoÄ‡i u tome, ukljuÄ�ujuÄ‡i i u posljednje vrijeme veoma popularnu vojnu dijetu.
Za mr&scaron;avljenje je osim manjeg unosa hrane jednako vaÅ¾an i kvalitet namirnica koje konzumirate, ali i njihov uticaj na va&scaron; organizam.
SljedeÄ‡e namirnice nisu samo ukusne i niskokaloriÄ�ne, veÄ‡ one takoÄ‘e aktivno utiÄ�u na skidanje masnih naslaga mijenjanjem odgovarajuÄ‡ih procesa u va&scaron;em organizmu koji reguli&scaron;u apetit i sagorijevanje kalorija.
Kafa
NauÄ�no je dokazano da konzumiranje jedne &scaron;oljice kafe jedan sat prije vjeÅ¾banja dovodi do sagorijevanja veÄ‡eg broja kalorija tokom ove fiziÄ�ke aktivnosti nego u sluÄ�aju da ste preskoÄ�ili svoj omiljeni napitak. VaÅ¾no je naglasiti, meÄ‘utim, da ovo vaÅ¾i u sluÄ�aju da pijete kafu bez drugih dodataka, kao &scaron;to su &scaron;eÄ‡er, &scaron;lag ili mlijeko.
Jaja
Iako su Å¾umanca bogata holesterolom, jaja su ipak pravi izbor ako Å¾elite da se rije&scaron;ite masnih naslaga. Ona su bogata proteinima, koji su neophodni za izgradnju va&scaron;ih mi&scaron;iÄ‡a, a buduÄ‡i da ova namirnica priliÄ�no zasiÄ‡uje, manje su &scaron;anse da Ä‡ete nakon obroka sa jajima jesti grickalice, slatki&scaron;e ili drugu nezdravu hranu.
Jabukovo sirÄ‡e
Konzumiranje dvije ka&scaron;ike jabukovog sirÄ‡a dnevno dokazano smanjuje apetit, &scaron;to je uz vjeÅ¾banje jedini siguran put do vitke linije. Ne ustruÄ�avajte se da dodate ovu namirnicu va&scaron;oj salati, a moÅ¾ete je kombinovati i sa mesom.
Namirnice bogate omega-3 masnim kiselinama
Ove namirnice pomaÅ¾u u skidanju kilograma tako &scaron;to reguli&scaron;u nivo kortizola, tzv. hormona stresa, koji je povezan i sa skladi&scaron;tenjem masti u ijelu. Najvi&scaron;e omega-3 masnih kiselina nalazi se u lososu, sardini, ora&scaron;astima plodovima i sjemenkama.
Zeleni Ä�aj
Ovaj topli napitak vi&scaron;estruko je koristan za ljudski organizam. On pobolj&scaron;ava funkcionisanje mozga, a veoma pozitivno utiÄ�e i na zdravlje srca i cjelokupnog kardiovaskularnog sistema. Zeleni Ä�aj takoÄ‘e sadrÅ¾i antioksidanse, koji smanjuju rizik dobijanja pojedinih kancera, a osim toga pospje&scaron;uju i sagorijevanje masti.
Maslinovo ulje
Kao i jabukovo sirÄ‡e, maslinovo ulje moÅ¾ete koristiti kao preliv za salatu, ali i za pripremu mesa i drugih namirnica. Korisno je za mr&scaron;avljenje prije svega zbog toga &scaron;to ubrzava metabolizam, &scaron;to doprinosi veÄ‡em tro&scaron;enju kalorija.
&nbsp;

Ove namirnice pomaÅ¾u u skidanju masnih naslaga

UKUSNE I NISKOKALORIÄŒNE

Postoji jedno mjesto s kog moÅ¾da ne biste smjeli da krenete na mentalno putovanje u ma&scaron;tu, a to je va&scaron; krevet.&nbsp;
OgraniÄ�avanje broja aktivnosti koje radite u krevetu olak&scaron;aÄ‡e dremanje kad za to doÄ‘e vrijeme.
Jeste li ikad toliko utonuli u zanimljivu knjigu da su sati prolazili, a vama se Ä�inilo kao da se radi o minutima? MoÅ¾da ste Ä�ak oseÄ‡ali kao da vam je Å¾ivot zastao kada ste zakoraÄ�ili u svijet stranica.
To &bdquo;oÄ�aravanje&ldquo; jedna je od mnogih radosti Ä�itanja. MeÄ‘utim, postoji jedno mjesto s kojeg moÅ¾da ne biste Å¾eljeli da krenete na ovo mentalno putovanje, u zemlje bliske i daleke, stvarne i izmi&scaron;ljene; a to je va&scaron; krevet.
Za&scaron;to Ä�itanje u krevetu moÅ¾e oteÅ¾ati spavanje?
Smatra se da Ä‡ete ograniÄ�avanjem broja aktivnosti koje radite u krevetu olak&scaron;ati sebi dremanje, kad za to doÄ‘e vrijeme.
Radi se o treniranju tijela i uma da poveÅ¾u krevet sa snom.
"Ne Å¾elite provoditi puno vreijmena budni u krevetu jer Ä‡e to dovesti do negativnog uslovljavanja. Va&scaron; mozak neÄ‡e znati da li trebate tamo da budete budni ili tamo da spavate", obja&scaron;njava dr med. Danijel Rifkin.
StruÄ�njak za cirkadijalni ritam dr Dejvid Kenavej slaÅ¾e se da veÄ‡inu zanimljivih aktivnosti treba drÅ¾ati izvan samog kreveta, ukljuÄ�ujuÄ‡i Ä�itanje.
To ne znaÄ�i da Ä�itanje ne moÅ¾e biti odliÄ�an naÄ�in da se opustite i pripremite za spavanje. Knjige, posebno one fiziÄ�ke, koje nisu previ&scaron;e mentalno stimulirajuÄ‡e ili uznemirujuÄ‡e, mogu nam pomoÄ‡i i odvojiti nas od dnevnih stresora koji nas mogu drÅ¾ati budnima noÄ‡u.
Ali idealno bi bilo, kaÅ¾e Rifkin, da ih Ä�itate izvan svoje spavaÄ‡e sobe.
"Poku&scaron;ajte pronaÄ‡i drugo udobno mjesto za Ä�itanje. Kada se osjeÄ‡ate umorno i oÄ�i vam postanu te&scaron;ke, tada idite u svoju spavaÄ‡u sobu kako bi va&scaron; mozak podsvijeesno povezao to mjesto sa snom", savetuje.
Na ovaj naÄ�in nekako dopu&scaron;tate da se ta pospanost dogodi izvan spavaÄ‡e sobe tako da kada odete u krevet i prislonite glavu na jastuk brÅ¾e zaspite.
Kako biste vrijeme Ä�itanja uÄ�inili jo&scaron; vi&scaron;e opu&scaron;tajuÄ‡im, ukljuÄ�ite &bdquo;meko&ldquo; toplo osvjetljenje. Dok jarka svetla koja imaju plavu boju u sebi, imaju tendenciju da &scaron;alju energizujuÄ‡i signal telu; prigu&scaron;ena, toplija svijetla su bolja za smirivanje.
Iz tog razloga i neki struÄ�njaci preporuÄ�uju da se u svakoj prostoriji odredi jedno svijetlo za dnevnu upotrebu i jedno za noÄ‡no.
Slobodno zapalite svijeÄ‡u ili pokrenite difuzor, nabacite udobno Ä‡ebence ili stavite neku opu&scaron;tajuÄ‡u melodiju, bilo koju nestimuli&scaron;uÄ‡u aktivnost koja Ä‡e vam pomoÄ‡i da ovo najvaÅ¾nije prelazno razdoblje izmeÄ‘u budnosti i spavanja uÄ�inite prijatnijim.
Izdvojite sebi ovo vreme za odmor svake noÄ‡i i ono Ä‡e dobro doÄ‡i i va&scaron;em snu, a na kraju i va&scaron;em mentalnom zdravlju i nivou stresa. StruÄ�njaci za spavanje slaÅ¾u se da bi svoje krevete trebalo da rezervi&scaron;emo za spavanje i ni&scaron;ta drugo.
Ako Ä�esto Ä�itate u krevetu i nemate problema sa spavanjem, samo napred. Ali ako vas knjige drÅ¾e budnima noÄ‡u, mogli biste Ä�itanje izbaciti iz spavaÄ‡e sobe, i potraÅ¾iti novi ugodan prostor za va&scaron;u relaksirajuÄ‡u noÄ‡nu rutinu, prenosi MBG.

StruÄ�njaci objasnili â€“ evo zaÅ¡to se Ä�itanje knjiga ne preporuÄ�uje u krevetu

POSTOJI JEDNO MJESTO SA KOJEG NE BISTE SMJELI DA KRENETE NA MENTALNO PUTOVANJE U MAÅ TU

Test Ekonomija

Ekonomija test

novi post

Test post Galerija

Galerija test post

Test politika

Politika test

sa<img src="https://dnevne.s3.eu-central-1.amazonaws.com/1.jpg" alt="" width="900" height="675" />

U petak iskljuÄ�enja u viÅ¡e opÅ¡tina

"Crna Gora moÅ¾e biti kredibilan partner u osnivanju Regionalnog centra za obuku u oblasti sajber bezbjednosti"

U Crnoj Gori sjutra Ä‡e biti umjereno do potpuno oblaÄ�no, povremeno ki&scaron;a, lokalno i pljusak sa grmljavinom, a u planinskim predjelima susnjeÅ¾ica i snijeg.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, tokom noÄ‡i uglavnom neÄ‡e biti padavina.
Vjetar Ä‡e biti slab do umjeren, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha od minus dva do osam, najvi&scaron;a dnevna od nula do 13 stepeni.

Sjutra oblaÄ�no, povremeno padavine

VREMENSKA PROGNOZA

Lider GP URA i mandatar za sastav nove vlade Dritan AbazoviÄ‡ Ä�estitao je Svjetski dan osoba sa autizmom.
&ldquo;Danas je Svjetski dan svjesnosti o autizmu. Nastavljamo kroz Savjet za prava djeteta Crne Gore da radimo u interesu na&scaron;e djece, sa posebnim senzibilitetom prema djeci sa autizmom i drugim razvojnim smetnjama&rdquo;, napisao je AbazoviÄ‡.
Pa najavio sljedeÄ‡e.
&ldquo;ÄŒekamo lijepo vrijeme da zajedno sadimo sadnice drveÄ‡a. Å½elimo da svako dijete u Crnoj Gori ima svoje drvo&rdquo;, objavio je AbazoviÄ‡ na Tviteru.
<blockquote class="twitter-tweet">
Danas je Svjetski dan svjesnosti o autizmu. Nastavljamo kroz <a href="https://twitter.com/savjetdjecamne?ref_src=twsrc%5Etfw">@savjetdjecamne</a> da radimo u interesu na&scaron;e djece, sa posebnim senzibilitetom prema djeci sa autizmom i drugim razvojnim smetnjama. ÄŒekamo lijepo vrijeme da zajedno sadimo ğŸŒ³. Å½elimo da svako dijete u ğŸ‡²ğŸ‡ª ima svoje drvo. <a href="https://t.co/M94z0AcmQO">pic.twitter.com/M94z0AcmQO</a>
&mdash; Dr Dritan Abazovic (@DritanAbazovic) <a href="https://twitter.com/DritanAbazovic/status/1510328431724089350?ref_src=twsrc%5Etfw">April 2, 2022</a></blockquote>

AbazoviÄ‡: Radimo u interesu najmlaÄ‘ih, sa posebnim senzibilitetom prema djeci sa autizmom

SVJETSKI DAN OSOBA SA AUTIZMOM

U ulici izmeÄ‘u Kovid ambulante i Op&scaron;te bolnice u Pljevljima, oko 17 sati dogodila se saobraÄ‡ajna nezgoda u kojoj su uÄ�estvovala dva putniÄ�ka vozila. PutniÄ�ko vozilo marke &bdquo;opel korsa&ldquo; pljevaljskih registarskih oznaka, udarilo je u parkirani dÅ¾ip na trotoaru, da bi se zatim prevrnulo.
U udesu je lak&scaron;e povrede zadobio vozaÄ� opel korse, koji je zbrinut u Hitnoj medicinskoj pomoÄ‡i, koja se nalazi u neposrednoj blizini mjesta nezgode, pi&scaron;e PV Informer.
Na lice mjesta su bili iza&scaron;li pripadnici Centra bezbjednosti Pljevlja i SluÅ¾be za&scaron;tite i spa&scaron;avanja.

SaobraÄ‡ajna nezgoda u Pljevljima, vozilo zavrÅ¡ilo na krovu, ima povrijeÄ‘enih

SUDAR AUTA SA PARKIRANIM DÅ½IPOM

S.M. (47) i J.M. (43), braÄ�ni par iz Bara, povrijeÄ‘eni su u saobraÄ‡ajnoj nezgodi koja se veÄ�eras oko 20 sati i 30 minuta dogodila u strogom centru grada.
&bdquo;U Ulici Vladimira RoloviÄ‡a, kod ugostiteljskog objekta &lsquo;Pulena&rsquo;, dogodila se saobraÄ‡ajna nezgoda u kojoj su povrede zadobila dva lica. Na njih je, dok su bili na pje&scaron;aÄ�kom prelazu, naletio automobil&ldquo;, saop&scaron;teno je Radio Baru i Bar Infu iz policije.
PovrijeÄ‘eni su transportovani u Op&scaron;tu bolnicu Bar.
Prema rijeÄ�ima direktora Op&scaron;te bolnice dr Igora Kari&scaron;ika, S.M. je zadobio povredu glave i ljekari su mu, nakon medicinskog zbrinjavanja, predloÅ¾ili da ostane u bolnici na dalje praÄ‡enje.
&ldquo;Njegova supruga J.M. ima potres mozga i prelom pubiÄ�ne kosti. Ona je upuÄ‡ena na dalji tretman u KliniÄ�ki centar Podgorica&rdquo;, informisao je dr Kari&scaron;ik.
SaobraÄ‡aj je na toj dionici u prekidu. UviÄ‘aj je u toku.

Bar: U saobraÄ‡ajnoj nezgodi povrijeÄ‘en braÄ�ni par

TRANSPORTOVANI SU U OPÅ TU BOLNICU BAR

SluÅ¾benici Uprave policije intenzivno preduzimaju mjere i radnje u odnosu na poruke upuÄ‡ene elektronskom po&scaron;tom na adrese nekoliko institucija i ustanova u Crnoj Gori kojima se uslovno prijetilo aktiviranjem eksplozivnih naprava u &scaron;kolama, saop&scaron;tili su iz UP.
"S tim u vezi, upoznata su i nadleÅ¾na tuÅ¾ila&scaron;tva, te se sprovode policijsko-tuÅ¾ilaÄ�ke aktivnosti u cilju utvrÄ‘ivanja okolnosti upuÄ‡enih prijetnji, prvenstveno radi otklanjanja eventualne neposredne i ozbiljne opasnosti po ljude i imovinu, ali i radi otkrivanja i rasvjetljavanja kriviÄ�nih djela u odnosu na predmetne poruke, ukljuÄ�ujuÄ‡i i kriviÄ�no djelo laÅ¾no prijavljivanje", kaÅ¾u oni.
IzmeÄ‘u ostalog, kako saop&scaron;tavaju, policija vr&scaron;i obilazak &scaron;kola na teritoriji Crne Gore, i daju se op&scaron;ta i pojedinaÄ�na uputstva za postupanje u ovakvim sluÄ�ajevima.
"OdreÄ‘ene su kontakt osobe, koje Ä‡e biti dostupne 24 Ä�asa za kontakt ovih ustanova sa policijom, radi preventivnog djelovanja, spreÄ�avanja kriviÄ�nih djela, ali i panike.
U kontekstu naprijed navedenog, posredstvom meÄ‘unarodne saradnje, preduzimaju se i aktivnosti radi identifikacije osobe ili osoba koje su uputile prijeteÄ‡e poruke, s obzirom da su poruke poslate posredstvom elektronske po&scaron;te, odnosno domena Ä�iji serveri se nalaze u inostranstvu", zakljuÄ�uje se u saop&scaron;tenju.

Uprava policije: PrijeteÄ‡e poruke stigle iz inostranstva, traÅ¾imo poÅ¡iljaoce, policajci obilaze Å¡kole

"OBAVIJEÅ TENA NADLEÅ½NA TUÅ½ILAÅ TVA"

StraviÄ�ni prizori dolaze iz grada BuÄ�a kod Kijeva, koji su ukrajinske snage oslobodile od ruske okupacije, tvrde Ukrajinci. Grad su oslobodile ukrajinske snage nakon &scaron;to je postao popri&scaron;te te&scaron;kih borbi.
Savjetnik ukrajinskog ministra vanjskih poslova Anton Gera&scaron;Ä�enko na Twitteru je objavio video razorene BuÄ�e koja je gotovo potpuno sravnjena sa zemljom.
"BuÄ�a je prije mjesec dana bila predivno, moderno kijevsko predgraÄ‘e", napisao je Gera&scaron;Ä�enko na Twitteru i dodao:
"BuÄ�a danas &ndash; bombardovana i spaljena, kuÄ‡e opljaÄ�kane ili sravnjene sa zemljom, mlade porodice pobijene, mu&scaron;karci nestali, Å¾ene silovane", napisao je Gere&scaron;Ä�enko.
Anatolij Fedoruk, gradonaÄ�elnik BuÄ�e, rekao je za AFP da je grad veÄ‡ pokopao 280 ljudi u masovnu grobnicu.
"Neki od ubijenih imali su samo 14 godina. Svi ti ljudi su ubijeni, ustrijeljeni u potiljak", rekao je Fedoruk.
Mnoga tijela imala su bijele trake "kako bi pokazali da su nenaoruÅ¾ani", rekao je.
Tijela razbacana po putu
Snimke objavljene na dru&scaron;tvenim mreÅ¾ama pokazuju vi&scaron;e tijela na ulicama grada. AFP javlja da su u jednoj ulici pronaÄ‘ena tijela najmanje 20 mu&scaron;karaca u civilnoj odjeÄ‡i nakon &scaron;to su ukrajinske snage preuzele grad od Rusa.
Agencija izvje&scaron;tava da su jednom od ubijenih mu&scaron;karaca bile vezane ruke, a tijela su razbacana po nekoliko stotina metara puta. Uzrok smrti nije odmah bio jasan, iako barem jedna osoba ima veliku ranu na glavi.
Ukrajinski paso&scaron; bio je uz jedno tijelo. Svi su mu&scaron;karci bili u zimskim kaputima, cipelama ili Ä�izmama.
<blockquote class="twitter-tweet">
Bucha a month ago - a beautiful modern <a href="https://twitter.com/hashtag/Kyiv?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Kyiv</a> suburb. <a href="https://twitter.com/hashtag/Bucha?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Bucha</a> now- stables bombarded and burned, houses robbed to the last spoon, or wrecked to the ground, young families killed, men gone missing, women raped. wrecked, robbed houses, wrecked or lost lives. <a href="https://twitter.com/hashtag/StandWithUkraine?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#StandWithUkraine</a> <a href="https://t.co/FNKbyzdYHr">pic.twitter.com/FNKbyzdYHr</a>
&mdash; Anton Gerashchenko (@Gerashchenko_en) <a href="https://twitter.com/Gerashchenko_en/status/1509950077669978120?ref_src=twsrc%5Etfw">April 1, 2022</a></blockquote>

GradonaÄ�elnik grada BuÄ�a: Neki ubijeni imali su samo 14 godina, nosili su bijele trake

MASAKR U GRADU KOD KIJEVA

Biv&scaron;i glavni tuÅ¾ilac Ha&scaron;kog tribunala Karla del Ponte zatraÅ¾ila je danas raspisivanje meÄ‘unarodne potjernice za ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Rekla je da je on ratni zloÄ�inac.
Del Ponte je izjavila &scaron;vajcarskim novinama Le Temps da su u Ukrajini poÄ�injeni jasni ratni zloÄ�ini.
Dodala je da je &scaron;okirana masovnim grobnicama, koje je podsecÌ�aju na "najgore ratove u biv&scaron;oj Jugoslaviji".
"Nadala sam se da vi&scaron;e nikada necÌ�u vidjeti masovne grobnice. Ovi mrtvi ljudi imaju voljene ljude koji ni ne znaju &scaron;ta je s njima. To je neprihvatljivo", rekla je ona.
Del Ponte je rekla da su ratni zloÄ�ini u Ukrajini i napadi na civile, uni&scaron;tavanje civilnih zgrada i Ä�itavih gradova.

Del Ponte: Putin je ratni zloÄ�inac, raspisati meÄ‘unarodnu potjernicu

Å OKIRANA MASOVNIM GROBNICAMA

KljuÄ�ni sastojak za buduÄ‡e ljekove protiv bolova nauÄ�nici su na&scaron;li u otrovu iz morskih puÅ¾eva. Konusni puÅ¾evi proizvode hemikalije zvane konotoksini koji blokiraju nervni sistem njihovog plijena, i istraÅ¾ivaÄ�i upravo tu supstancu vide kao osnovni sastojak ljekova nove generacije kojima Ä‡e se ublaÅ¾avati razliÄ�ite vrste bola.
Otkrivanje tajni smrtonosnog otrova koji proizvodi otrovni morski puÅ¾ moglo bi da bude kljuÄ� za razvoj novih ljekova protiv bolova, koji Ä‡e biti bolji, jer neÄ‡e izazivati zavisnost u mjeri u kojoj je to danas sluÄ�aj.
Otrov konusnog puÅ¾a sadrÅ¾i hemikalije zvane konotoksini, koje ovo stvorenje koristi da parali&scaron;e svoj plijen blokiranjem djelova njihovog nervnog sistema.
NauÄ�nici veruju da bi modifikovana verzija ovog otrova mogla da bude osnova buduÄ‡ih ljekova sposobnih da blokiraju receptore za bol u ljudskom tijelu.
PredvoÄ‘eni timom sa Univerziteta u Glazgovu, nauÄ�nici namjeravaju da saznaju vi&scaron;e o jedinstvenom otrovu koji proizvode morska stvorenja.
Endru DÅ¾ejmison, glavni istraÅ¾ivaÄ� u projektu, rekao je da, iako neke vrste morskih puÅ¾eva moÅ¾da izgledaju kao malo vjerovatna perspektiva za proboj u otkrivanju ljekova, konotoksini koje proizvode "imaju mnogo intrigantnih svojstava koja su veÄ‡ dokazana u medicini".
Rekao je da Ä‡e istraÅ¾ivaÄ�i na univerzitetu, zajedno sa onima u Laboratoriji za nauku i tehnologiju, raditi na istraÅ¾ivanju mehanizma o tome kako su peptidi konotoksina strukturirani na molekularnom nivou.
Novi ljekovi se oÄ�ekuju kada istraÅ¾ivaÄ�i potpuno otkriju tajne molekula u otrovu morskih Å¾ivotinjica.
Dr DÅ¾ejmison je rekao da je istraÅ¾ivanje novih medikamenata uzbudljiv projekat i da se svi i timu "raduju poÄ�etku rada na njihovom razvoju".
InaÄ�e, ljudi rijetko bivaju ozbiljno povrijeÄ‘eni od morskih puÅ¾eva, ali je bilo rijetkih smrtnih sluÄ�ajeva.
Trenutno nema dostupnih protivotrova, ali istraÅ¾ivaÄ�i se nadaju da bi njihov projekat takoÄ‘e mogao dovesti do razvoja prvog tretmana za pomoÄ‡ kod trovanja konotoksinom.

Otrov puÅ¾a uskoro postaje lijek protiv bolova bez efekta zavisnosti

NAUÄŒNICI TVRDE DA SU NA DOBROM PUTU

MaÄ�ke imaju veliku magiÄ�nu moÄ‡ koja moÅ¾e iscjeliti osobu. To vaÅ¾i za sve vrste i boje maÄ�aka. Ona Ä‡e leÅ¾ati na oboljelim mjestima svog bolesnog "gospodara" i nehotice ga iscjeljivati od bolesti.
MoÅ¾ete biti na kontinuiranom procesu ozdravljenja samo maÅ¾enjem va&scaron;e maÄ�ke. Ta aktivnost ublaÅ¾ava emocionalni i mentalni stres. To je najlak&scaron;i naÄ�in lijeÄ�enja.&nbsp;
Zbog svojih fiziÄ�kih obiljeÅ¾ja vjeruje se da imaju jake iscjeliteljske sposobnosti. Kako boja igra vaÅ¾nu ulogu kada Å¾elite iskoristiti magiÄ�ne moÄ‡i maÄ�ke. Ako Å¾elite koristiti magiÄ�ne moÄ‡i maÄ�ke, izuzetno je vaÅ¾no uzeti u obzir njenu boju.
Crna maÄ�ka
Crna boja maÄ�ke povezuje se s okultnim moÄ‡ima, vje&scaron;ticama, magijom i za&scaron;titom. Vjerovali ili ne, crne maÄ�ke imaju veliku moÄ‡ apsorbiranja negativne energije. Njihova prisutnost donosi mudrost i moÄ‡ dobrog rasuÄ‘ivanja.
Crvena maÄ�ka
Ove Å¾ivotinje su povezane s mu&scaron;kom energijom i snagom sunca, kao i "Yang" energijom. Crvene maÄ�ke privlaÄ�e novac, bogatstvo i fokus.
Plava (siva) maÄ�ka
Njihova pozitivna energija pomaÅ¾e u odrÅ¾avanju sreÄ‡e, ljubavi, mira i emocionalne stabilnosti.
Bijela maÄ�ka
Bijele maÄ�ke mogu smanjiti stres. ÄŒarobnjaci mogu stvoriti lunarnu magiju s bijelim maÄ�kama. Ove Å¾ivotinje posjeduju energiju koja moÅ¾e pruÅ¾iti dobro zdravlje ljudima u kuÄ‡i.
Dvobojne maÄ�ke
MaÄ�ke nalik na sijamske ne mogu donijeti dugovjeÄ�nost, uspjeh, solarnu magiju i "Yang" energiju.
Trobojne maÄ�ke
One &scaron;tite porodicu od bilo kakvog zla gdje god se nalazili i privlaÄ�e prosperitet i sreÄ‡u.
Prugaste maÄ�ke
Za one koji Å¾ele privuÄ‡i sreÄ‡u, veselje i Å¾ivost u njihove Å¾ivote, ova maÄ�ka je idealan izbor. Ona privlaÄ�i vibracije koje drÅ¾e podalje stresne situacije, te prenose dobro raspoloÅ¾enje na ljude koji Å¾ive u njihovoj okolini.

MaÄ�ke imaju magiÄ�nu moÄ‡ iscjeljivanja, ali ona zavisi od boje njihove dlake

VJERUJE SE DA OVI LJUBIMCI IMAJU RAZNE SPOSOBNOSTI

Kamerna muzika je osnova, muziÄ�are nauÄ�i da slu&scaron;aju jedni druge, da se uklapaju u sastave i jo&scaron; mnogo toga, a njen znaÄ�aj je veÄ‡i nego &scaron;to joj se pridaje tokom &scaron;kolovanja, ocijenio je violinista iz Srbije svjetskog renomea, Sreten KrstiÄ‡.
On je bio umjetniÄ�ki rukovodilac koncerta GudaÄ�kog ansambla Crnogorskog simfonijskog orkestra (CSO), koji je upriliÄ�en na Velikoj sceni MuziÄ�kog centra Crne Gore, a na repertoaru su bila djela "Serenada za gudaÄ�e u C-duru" op. 48, P. I. ÄŒajkovskog i "Simfonija broj 5 u c-molu" op. 67 (aranÅ¾man Sretena KrstiÄ‡a).
Maestro KrstiÄ‡ je rekao da su utisci nakon koncerta pozitivni.
&bdquo;Kolege su se trudile maksimalno, pruÅ¾ili su svi sve &scaron;to su mogli. Naravno, postoje individualni maksimumi, ali mislim da je sve zajedno bilo na dobrom nivou&ldquo;, kazao je KrstiÄ‡.
Prema njegovim rijeÄ�ima, oÄ�igledno je da CSO ima jo&scaron; puno da radi, ali da, kako je ocijenio, ima potencijala.
&bdquo;Vrijedi sa njima raditi i gurati ih naprijed, ali treba da imaju dobre dirigente, soliste, umjetniÄ�ke voÄ‘e. Mislim da to moÅ¾e da bude odliÄ�an orkestar&ldquo;, rekao je KrstiÄ‡.
Istakao je da je oduvijek bio najveÄ‡i poklonik kamerne muzike.
&bdquo;To je za mene esencija muzike. Mada sam puno svirao solistiÄ�ki, ali ako me ne&scaron;to ispunjava to je kamerna muzika. Muzicirate sa nekim ljudima, uklapate se, tu se uÄ�i puno. Po meni je to u &scaron;kolovanju na neki naÄ�in zapostavljen predmet. Suvi&scaron;e je malo vrednovan, a znaÄ�aj mu je daleko veÄ‡i nego &scaron;to mu se pridaje&ldquo;, naveo je KrstiÄ‡.
On je od 2011. godine stalni koncertmajstor i umjetniÄ�ki voÄ‘a ZagrebaÄ�kih solista, a istakao je da se u kamernom ansamblu najvi&scaron;e pronalazi.
&bdquo;Na studijama sam poÄ�eo kamernim ansamblom i to je ne&scaron;to &scaron;to me ispunjava i &scaron;to svaki muziÄ�ar moÅ¾e da poÅ¾eli&ldquo;, kazao je KrstiÄ‡.
Na pitanje koliko su gudaÄ�ki instrumenti popularni meÄ‘u mladima, s obzirom da se bavi pedago&scaron;kim radom, KrstiÄ‡ je rekao da su mladi danas mnogo vi&scaron;e zainteresovani za pametne telefone i igrice nego za muziÄ�ke instrumente.
&bdquo;To je realnost, ali na sreÄ‡u ima jo&scaron; dovoljno mladih koje interesuju instrumenti i koji dobro sviraju, pa se nadam da Ä‡e se to ludilo sa internetom okrenuti u pozitivnu stranu, u nekom dobrom pravcu da umjetnost ima svoje pravo mjesto u cijeloj toj stvari&ldquo;, rekao je KrstiÄ‡.
Zamjenica voÄ‘e grupe kontrabasa u CSO, Ana Zvicer, rekla je da su utisci nakon koncerta jako dobri, navodeÄ‡i da je rad sa maestrom KrstiÄ‡em bio veoma intenzivan.
&bdquo;Ovaj koncert je pokazatelj da je na&scaron; gudaÄ�ki ansambl ostvario progres&ldquo;, kazala je Zvicer.
Znanje maestra KrstiÄ‡a je, kako je navela, enormno, istiÄ�uÄ‡i da se nada da Ä‡e opet imati priliku da orkestar saraÄ‘uje sa njim.
&bdquo;ÄŒast mi je &scaron;to smo dijeliti scenu sa koncertmajstorom svjetskog glasa. Pored svojih referenci, maestro je veoma pristupaÄ�an i otvoren za komunikaciju, a to je oliÄ�enje fantastiÄ�nog umjetnika&ldquo;, rekla je Zvicer.
Violista CSO, Petar ObradoviÄ‡, kazao je da su u orkestru jako sreÄ‡ni i zadovoljni &scaron;to su imali priliku da na koncertu saraÄ‘uju sa maestrom KrstiÄ‡em.
&bdquo;Divna je stvar &scaron;to su na&scaron; umjetniÄ�ki menadÅ¾ment i njihovi saradnici s vremenom shvatili da mi postajemo ansambl koji moÅ¾e da radi sa mnogim umjetnicima na raznorazne naÄ�ine. Tako da je ovo jedan odliÄ�an projekat, u kojem smo puno nauÄ�ili. Divimo se iskustvu koje smo dobili od maestra KrstiÄ‡a, koji je na nas prenio znanje na jedan mnogo lijep naÄ�in i sa puno entuzijazma&ldquo;, rekao je ObradoviÄ‡.

KrstiÄ‡: Oduvijek sam bio najveÄ‡i poklonik kamerne muzike

VIOLINISTA IZ SRBIJE SVJETSKOG RENOMEA

Poznata njemaÄ�ka spisateljica Monika Rink predstavila se sinoÄ‡ podgoriÄ�koj publici pred punom Multimedijalnom salom KIC-a &bdquo;Budo TomoviÄ‡&rdquo;. O njenom stvarala&scaron;tvu govorile su teoretiÄ�arka knjiÅ¾evnosti Jelena KneÅ¾eviÄ‡, koja je moderirala veÄ�e i pjesnikinja Barbara DelaÄ‡, koja je sa Monikom Rink saraÄ‘ivala na Akademiji umjetnosti u Berlinu. Razgovor je voÄ‘en uz konsekutivno prevoÄ‘enje Ljubomira IvanoviÄ‡a.
Kako je ocijenila Jelena KneÅ¾eviÄ‡, stvarala&scaron;tvo Monike Rink u mnogome odgovara glavnim karakteristikama savremene njemaÄ�ke poezije, po tome &scaron;to ujedinjuje intertekstualnost, intermedijalnost i vi&scaron;eznaÄ�nost.
&bdquo;Ova poezija protivi se jednoznaÄ�nom viÄ‘enju svijeta, ukida tradicionalnu metaforiku i tradicionalno simboliÄ�ko mi&scaron;ljenje&ldquo;, kazala je KneÅ¾eviÄ‡ i dodala da je rijeÄ� o poeziji koja prati brzu i lucidnu misao, ujedinjuje jeziÄ�ku refleksiju, elemente savremene kulture i tradicionalnu uÄ�enost i duhovnost.
PrisjeÄ‡ajuÄ‡i se prvog susreta sa poezijom Monike Rink, Barbara DelaÄ‡ je istakla kako ju je njoj naroÄ�ito privukao naÄ�in na koji ova pjesnikinja pristupa jeziku, kao i radoznalost s kojom preispituje razliÄ�ite mehanizme razmi&scaron;ljanja i sagledavanja stvari, uz duhovitost, kao jednu od karakteristika ove poezije.
GovoreÄ‡i o svom stvarala&scaron;tvu i pjesni&scaron;tvu uop&scaron;te Monika Rink je kao interesantan fenomen navela da u poeziji moÅ¾emo pratiti kako nastaje neko znaÄ�enje, kako nastaju znaÄ�enja odreÄ‘enih pojmova u dru&scaron;tvu, te kako se poima svijet.
Ali, kako je istakla: &bdquo;Pisanje poezije o praviÄ�nosti ne znaÄ�i da smo postigli praviÄ�nost&ldquo;.
Iako je do sada objavila dvadesetak pjesniÄ�kih knjiga, kazala je da uvijek traga za novim naÄ�inima pisanja.
Monika Rink Å¾ivi u Berlinu i BeÄ�u. ÄŒlanica je P.E.N. kluba, Akademije umjetnosti u Berlinu i podpredsjednica NjemaÄ�ke akademije za jezik i knjiÅ¾evnost. Godine 2015. dodijeljena joj je Klastova nagrada, 2017. nagrada &bdquo;Erst Jandl&ldquo;, a 2021. Berlinska knjiÅ¾evna nagrada. Prevodi, najvi&scaron;e s Orsoljom Kala&scaron;, s maÄ‘arskog, saraÄ‘uje s muziÄ�arima i kompozitorima, a predaje na Univerzitetu primijenjenih umjetnosti u BeÄ�u.

VeÄ�e Monike Rink odrÅ¾ano u KIC-u â€�Budo TomoviÄ‡â€�

DO SADA OBJAVILA DVADESETAK PJESNIÄŒKIH KNJIGA

Gradsko pozori&scaron;te Podgorica drugi put je domaÄ‡in Regionalne unije teatara RUTA GRUPA TRIGLAV, koja Ä‡e biti odrÅ¾ana od 5. do 10. aprila.
Uniju teatara Ä�ine Beogradsko dramsko pozori&scaron;te, Dramski teatar Skopje, Kamerni teatar 55 iz Sarajeva, Gradsko pozori&scaron;te iz Podgorice, Mestno gledali&scaron;Ä�e ljubljansko iz Ljubljane i Teatar/kazali&scaron;te Ulysses iz Zagreba/Brijuna.
Pokrovitelj dogaÄ‘aja je GlavnI grad, a prijatelji RUTE su hotel &ldquo;Ramada&rdquo;, &ldquo;100 manira&rdquo;...
<iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?height=314&amp;href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FGradskoPozoristePodgorica%2Fvideos%2F4880806835367489%2F&amp;show_text=false&amp;width=560&amp;t=0" width="560" height="314" frameborder="0" scrolling="no" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
Cilj festivala je, kako navode organizatori, institucionalizacija saradnje Ä�lanica kako bi publika imala priliku da vidi reprezentativne predstave iz regiona, kao i ostvarenje znaÄ�ajnih koprodukcija.&nbsp;
<img src="https://dnevne.s3.eu-central-1.amazonaws.com/Arhiva/ruta2.jpg" alt="" width="632" height="475" />Foto: Dnevno.me
Pokrovitelj dogaÄ‘aja je Glavni grad, a prijatelji festival su hotel &ldquo;Ramada&rdquo;, &ldquo;100 manira&rdquo;...
&bdquo;Ovakvi festivali doprinose jaÄ�anju identiteta mjesta, djelujuÄ‡i u cilju formiranja gradskog narativa zasnovanog na lokalnim kreativnim snagama kao i saradnji sa meÄ‘unarodnim partnerima&ldquo;, navela je Ana MedigoviÄ‡, sekretarka Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada na konferenciji za medije povodom predstavljanja programa RUTE.
Ona je podsjetila na period 2020. i progla&scaron;enje pandemije koronavirusa koja je, smatra, uveliko oteÅ¾ala model organizacije kulturnih dogaÄ‘aja i meÄ‘unarodne saradnje. Tu je, nagla&scaron;avam, bila posebno oteÅ¾ana produkcija pozori&scaron;nih predstava i festivala, koje se realizuju uz prisustvo velikog broja gledalaca.
&bdquo;Ekipa Gradskog pozori&scaron;ta je pokazala da i na takve okolnosti umiju da djeluju i da uvijek imaju plan. Zato Gradsko pozori&scaron;te nije stalo sa svojim predstavama, festivalima. RUTA nije stala. Tako mi danas svjedoÄ�imo tome da, po drugi put u prethodne dvije godine, opet gledamo znaÄ�ajna ostvarenja na na&scaron;oj sceni&ldquo;, dodala je MedigoviÄ‡.
<img src="https://dnevne.s3.eu-central-1.amazonaws.com/Arhiva/ruta3.jpg" alt="" width="635" height="477" />Foto: Dnevno.me
Smatra da je kompleksnost dru&scaron;tveno politiÄ�kih situacija kojima svjedoÄ�imo evidentna i na kulturno-umjetniÄ�koj sceni.
&bdquo;Zato je ideja RUTE, koja teÅ¾i da ujedini regionalnu teatarsku scenu i da otvori prostor za neke buduÄ‡e saradnje, vaÅ¾na i plemenita&ldquo;, zakljuÄ�ila je MedigoviÄ‡.
Svjedoci smo da Å¾ivimo u dezintegracionim vremenima, gdje se dezintegri&scaron;e i kulturna i politiÄ�ka i civilizacijska misao, smatra Stevan Koprivica, direktor Gradskog pozori&scaron;ta Podgorica.
&bdquo;RUTA i teatar se pojavljuju kao kontrapunkt tome, kao jedan integracioni faktor, u slavu umjetnosti i u slavu plemenitosti, neÄ�ega &scaron;to se zove zajedniÄ�ko promi&scaron;ljanje. Njegova vrijednost je u otvorenosti i &scaron;irini, a Gradsko pozori&scaron;te uspijeva da bude dobar domaÄ‡in i da uvede ne&scaron;to &scaron;to se zove licenca specifica&ldquo;, kazao je Koprivica.
Istakao je i znaÄ�aj masterklasova koji se organizuju u okviru festivala, a koji privlaÄ�e ogromnu paÅ¾nju javnosti.
&bdquo;Pro&scaron;le godine je bio zanimljiv masterklas o pozori&scaron;noj kritici, a ove godine imamo Zijaha SokoloviÄ‡a &ndash; kultnog glumca i pegagoga sa prostora ex Jugoslavije. Vidimo sad po reakcijama da su, ne samo studenti, veÄ‡ i drugi ljudi iskazali interesovanje da budu na master klasu&ldquo;, naglasio je Koprivica.
<img src="https://dnevne.s3.eu-central-1.amazonaws.com/Arhiva/ruta4.jpg" alt="" width="647" height="485" />Foto: Dnevno.me
UmjetniÄ�ki direktor Gradskog pozori&scaron;ta Du&scaron;an KovaÄ�eviÄ‡ smatra da je misija RUTE izuzetno znaÄ�ajna. Zato vjeruje da Ä‡e Regionalna unija teatara RUTA GRUPA TRIGLAV za nekoliko godina preÄ‡i u jednu lijepu naviku graÄ‘ana.
&bdquo;Kada RUTA preÄ‘e u tradiciju kroz nekoliko godina formirajuÄ‡i svoj repertoar, radionice, masterklasove i propratne programe, siguran sam da Ä‡e diktirati pravac pozori&scaron;nog djelovanja ne samo u regionu, nego i u ovom dijelu Evrope. ZnaÄ�aj RUTE se, ipak, pokazao kroz ovih par godina. Vjerujem da Ä‡e kroz deceniju ona biti jedan evropski brend&ldquo;, naveo je KovaÄ�eviÄ‡.
&Scaron;to se tiÄ�e izbora predstava koje Ä‡e biti prikazane dogovor je, kaÅ¾e KovaÄ�eviÄ‡, da se biraju najbolje iz pozori&scaron;ta.
&bdquo;Tako da publika zaista na svim festivalima u svakom gradu moÅ¾e da vidi najbolje predstave predstavnika RUTE. Opet je to veoma bitno i za kulturolo&scaron;ki razvoj nas umjetnika&ldquo;, kazao je umjetniÄ�ki direktor Gradskog pozori&scaron;ta istiÄ�uÄ‡i jo&scaron; jedan bitan znaÄ�aj RUTE &ndash; integrisanost u smislu kreativnog kulturnog razvoja.
&bdquo;Svi smo na jednom zajedniÄ�kom kulturnom planu plemenite misije pozori&scaron;ta, koju treba zajedno da sprovodimo i da &scaron;irimo slogu i ljubav, a ne da se bezrazloÅ¾no dijelimo. To nije misija ni Gradskog pozori&scaron;ta ni RUTE, naprotiv&ldquo;, zakljuÄ�io je KovaÄ�eviÄ‡.
Na pres konferenciji porukom su se obratili i Katarina Kocevska, glumica i direktorica Dramskog teatra Skoplje i Jug RadivojeviÄ‡, direktor Beogradskog dramskog pozori&scaron;ta.
&bdquo;Radujem se susretu sa vama i publikom&ldquo;, navela je Katarina Kocevska.
<iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?height=476&amp;href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FGradskoPozoristePodgorica%2Fvideos%2F514486876969623%2F&amp;show_text=false&amp;width=267&amp;t=0" width="267" height="476" frameborder="0" scrolling="no" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
Optimista je i njen kolega iz Srbije koji oÄ�ekuje pune sale.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/edP_P85G9IQ" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
&nbsp;&bdquo;OÄ�ekujemo veliko zadovoljstvo kako uÄ�esnika tako i publike. Beogradsko dramsko pozori&scaron;te predstaviÄ‡e se svojom izvanrednom predstavom 'Tiho teÄ�e Misisipi' koja je potpuni hit na na&scaron;oj sceni&ldquo;, naveo je RadivojeviÄ‡.
Repertoar
I ove godine publici Ä‡e biti prikazana samo najbolja ostvarenja.
<iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FGradskoPozoristePodgorica%2Fposts%2F4466051070161499&amp;show_text=true&amp;width=500" width="500" height="812" frameborder="0" scrolling="no" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
Tako Ä‡e&nbsp;u&nbsp;utorak 5. aprila, biti izvedena predstava &bdquo;Konji ubijaju zar ne?&ldquo; Gradskog pozori&scaron;ta Podgorica.
Srijeda, 6. april, rezervisana je za &bdquo;Zemlju vukova&ldquo; kazali&scaron;ta &bdquo;Ulysses&rdquo; iz Zagreba.
U Ä�etvrtak Ä‡e publika imati priliku da pogleda &ldquo;Ulje crnog kima&rdquo; u izvoÄ‘enju Ä�lanova &ldquo;Mestno gledali&scaron;Ä�e ljubljansko&rdquo; iz Ljubljane, dok Ä‡e u petak biti izvedena predstava &ldquo;Schindlerov lift&rdquo;, Kamernog teatra 55 u Sarajevu.
U subotu slijedi &ldquo;My name is Goran Stefanovski&rdquo;, Dramskog teatra Skoplje, dok je u nedjelju zakazana predstava Beogradskog dramskog pozori&scaron;ta &ldquo;Tiho teÄ�e Misisipi&rdquo;.
Sve predstave poÄ�inju u 20 sati u Velikoj Sali KIC-a &ldquo;Budo TomoviÄ‡&rdquo;.
TakoÄ‘e, biÄ‡e organizovana i dva masterclassa Zijaha A. SokoloviÄ‡a &ldquo;Samo glumac pozori&scaron;te dovodi u pitanje&rdquo;. Prvi Ä‡e biti odrÅ¾an u Ä�etvrtak 7. aprila (od 11 do 14 sati) na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju, a drugi 8. aprila u petak (od 11-do 14 sati) u KIC-u &ldquo;Budo TomoviÄ‡&rdquo; u Podgorici.

COINBASE LISTING REQUIREMENTS

CRYPTO COM PROMO CODE

COIN TWITTER

COMPARE CRYPTO CHARTS

EPCG: Cijena struje ostaje ista, trudiÄ‡emo se da izbjegnemo politiku restrikcija

CRYPTO.COM 1099 B

VukiÄ‡: Å½ivkoviÄ‡eva uslovljavanja ko moÅ¾e, a ko ne moÅ¾e u manjinsku vladu su smijeÅ¡na

QUANT CRYPTO PRICE PREDICTION

COINBASE ADD A PAYMENT METHOD

DYP CRYPTO NEWS

IS THE CRYPTO BULL RUN OVER

NOVO:OptiÄ�ka iluzija â€“ ono Å¡to prvo ugledate otkriva da li ste viÅ¡e ekstroverti ili introverti

HOW DO I CASH OUT MY COINBASE WALLET

"Ne plaÅ¡ite se, budite samouvjereni i prodorni kada se radi o vaÅ¡im karijerama"

CRYPTO SALES

COINBASE SCAM

CHRIS BROWN CRYPTO ARENA

APPLE CRYPTO WALLET

Test Vijest

COINBASE BALANCE 0

Glavni grad angaÅ¾uje profesionalce u cilju modernizacije gradskog prevoza

DADDY CRYPTO TATE

COINBASE DOGE

HOW TO CREATE CRYPTO WALLET

ELMO CRYPTOBEST CRYPTO WALLET FOR ONLINE GAMBLING

novi post

COINBASE TAX ID

NOVO:Test politika

ECRYPTO1.COM

$TIA CRYPTO

GROK AI CRYPTO

ARC BLOCK CRYPTO

AbazoviÄ‡: Radimo u interesu najmlaÄ‘ih, sa posebnim senzibilitetom prema djeci sa autizmom

DUBBZ CRYPTO

Bar: U saobraÄ‡ajnoj nezgodi povrijeÄ‘en braÄ�ni par

ELLIPTIC CRYPTO

COINBASE FRAUD PHONE CALL

CRYPTO.COM 1099 B

WHICH CRYPTO EXCHANGES DO NOT REPORT TO IRS REDDIT

Otrov puÅ¾a uskoro postaje lijek protiv bolova bez efekta zavisnosti

WHAT IS OTC IN CRYPTO

KrstiÄ‡: Oduvijek sam bio najveÄ‡i poklonik kamerne muzike

SNX CRYPTO

KANGA CRYPTO

CRYPTO TAX BRACKET