To što je Alija Dervić iz Pljevalja prije nekoliko godina bio dio tima koji je pronalazač prvog crnogorskog WIPO patenta iz oblasti elektrotehnike - Crna Gora, odnosno stručna javnosti, nažalost, nije prepoznala.

Predloženi patent trebalo je, objašnjava naš sagovornik, da posluži kao senzorna elektronika koja ja namijenjena za precizno mjerenje vlažnosti tkiva biljke u sklopu sistema za navodnjavanje.

„Čak i nakon projektovanja i karakterizacije integrisanog sistema (čipa), stručna javnost u Crnoj Gori nije prepoznala potencijal tog patenta. Takođe, fabrikaciju čipa je finansirao Tehnički fakultet u Beču, umjesto neke od naučnih institucija u Crnoj Gori“, kaže sagovornik serijala "Najbolje iz Crne Gore". 

Foto: Privatna arhiva

Dervić se trenutno nalazi u Beču, gdje radi kao ASIC dizajn inženjer u kompaniji USound koja se bavi razvojem MEMS zvučnika.

„Naš tročlani ASIC tim radi na drugoj generaciji pojačavača za MEMS zvučnike koji će se zajedno za MEMS zvučnikom ugrađivati u TWS (true wireless system) slušalice vodećih svjetskih proizvođača“, priča nam Dervić koji je osnovne i magistarske studije  završio pri Elektrotehničkom fakultetu u Podgorici. Zbog dodatnog usavršavanje iz oblasti projektovanje integrisanih kola, doktorske studije završio je pri Tehničkom univerzitetu u Beču.

Vrijedno pomena svakako je i da da je Dervić bio dobitnik prestižne stipendije DOC Austrijske akademije nauka, za doktorske studije na Tehničkom univerzitetu u Beču, te da je tada bio jedini student iz Crne Gore koji je ikada dobio takvu vrstu stipendije. 

 „To je stipendija na koju sam veoma ponosan, iz razloga koji ste već naveli. Takođe, finansirani projekat je proizveo veći output nego što je bilo predloženo u samom projektu. Što se tiče osnovnih studija, ne bih bio siguran da neko ko završi osvnove u Beču je bolji student od nekoga ko ih završi u Podgorici. Razlika se generiše na magistarskim i doktroskim studijama. Razlog je bolja opremljenost laboratorija i bolja saradnja sa industrijom. Studenti u Beču imaju priliku da budu uključeni u projekte sa konkretnim ciljem stvaranja nekog proizvoda", kaže naš sagovornik.

Na pitanje koje mu mlađe kolege nerijetko postavljaju - gdje se školovati, odgovora – osnovne studije završiti u Crnoj Gori, a za dalje usavršavanje potražite priliku van Crna Gore. Ima još nekoliko savjeta za mlade:

„Iz trenutne perspektive – potrebno je da studenti tokom osnovnih studija usvoje vještine kao što je kritičko razmišljanje i sposobnost rješavanje problema (critical thinkning, problem solving). Samo znanje koje se stekne tokom osnovih studija je potreban, ali ne i dovoljan uslov za kreiranje inovacija. Takođe, veoma je bitno da studenti usvajaju dodatna znanja pored redovnih predavanja, kako bi bili i ostali sa trendovima na ostalim univerzitetima širom svijeta“, smatra Dervić.

Mišljenja je i da u Crnoj Gori postoje ograničenja za bavljenje elektronikom visokog ranga. Pa tako, u našoj zemlji trenutno ne postoji firma koja se bavi projektovanjem integrisanih kola, ali ideja za to svakako postoji. 

“Iz nekog razloga Crna Gora ne prepoznaje potencijal bavljenja integrisanom elektronikom, iako je to trenutno izuzetno popularna grana industrije, a čija će popularnost rasti u vremenima koja dolaze. Što se tiče edukacije iz oblasti integrisane elektronike, Crna Gora ima tu sreću da ima profesora Nikšu Tadića i profesoricu Milenu Erceg. Iz ličnog iskustva, znanje i vještine koje sam stekao kao njihov student tokom magistarskih studija, bilo je na istom ili većem nivou sa studentima koje sam upoznao tokom doktroskih studija u Beču“, kaže Dervić koji smatra i da se status naučnika zloupotrebljava kako u Crnoj Gori tako i šire. Objašnjava i na šta konkretno misli:

 “Mislim na naučnike iz oblasti primjenjenih nauka (npr. elektrotehnika). Vrlo lako je utvrditi da naučnici generišu output-e koji su tu radi reda i radi naučnih publikacija, a ne u službi rješavanja konkretnih problema i izazova”, mišljenja je Dervić.

Podsjećanja radi, Dervić je 2016. osnovao sa suprugom BeeAnd.me. u cilju unaprijeđenje zdravlja pčela, i korišćenje pčela kao biosenzora, kao i pomaganje i olakšavanje rada pčelarima, te unaprijeđenje tradicionalne ekonomije kao što je pčelarstvo. Više, kaže, nije dio tog tima.

„Elma i ja, kao većinski vlasnici BeeAnd.me, napustili smo tim 2019. Pokazalo se da BeeAnd.me ima odličan potencijal za CSR (corporative social responsibility). Međutim, CSR put za BeeAnd.me je značio promjenu kursa u odnosu na osnovu ideju. Elma i ja smo donijeli odluku da završimo započete doktroske studije. S obzirom  na to da početna ideja koju je imao BeeAnd.me još nije realizovana u svom osnovnom obliku, možda joj se nekada vratimo“, kaže Dervić.     

Foto: Privatna arhiva

Naš sagovornik koji gradi uspješnu karijeru u Beču, svoj život i radni angažman mogao bi da zamisli u Crnoj Gori, ali ne sada.

„Sada je već izvjesno da će hybrid/remote postati mainstream kada je posao u pitanju. Tako da sa dovovljno dobrom mrežom konekcija širom svijeta, biću u prilici da uživam u planinskom vazduhu i da projektujem neki od mojih čipova“, zaključuje Alija Dervić.